Očuvanje sjećanja – Memorijalni centar Lipa pamti

0
26
Foto: Vana Gović

Memorijalni centar Lipa pamti otvoren je u travnju 2015. godine kao dislocirana zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Smješten je u mjestu Lipa (Općina Matulji), u neposrednoj blizini državne granice sa Slovenijom. Centar je otvoren kao slijednik starog Spomen muzeja koji je u istom objektu djelovao od 1968. do 1989. godine. Inicijativa za obnovom starog muzeja, kao uostalom i za otvaranjem starog, došla je “odozdo”, od lokalne zajednice organizirane u Mjesni odbor Lipe i lokalno Udruženje antifašističkih boraca i antifašista Liburnije.

Memorijalni centar posvećen je muzealizaciji i memorijalizaciji potresnog događaja iz povijesti Drugog svjetskog rata – stradanja 30. travnja 1944. kada su nacisti i fašisti, u svega nekoliko sati, ubili 269 Lipljana. Sve žrtve bili su civili, mahom žene, djeca i starci, a selo je na kraju spaljeno. Njihova krivnja? Nacisti su se željeli osvetiti lokalnom stanovništvu za pogibiju četvorice svojih vojnika jutro ranije u sukobu s partizanima.

U rano popodne 30. travnja Nijemci i njihovi saveznici okružili su selo Lipu. Tijekom dva sata mučeno je, ubijeno i spaljeno 269 stanovnika, čak 72 djece, od kojih je najmlađa žrtva imala samo šest mjeseci, a najstarija  83. godine. Iako su isprva nacisti obilazili kuću po kuću, ubrzo im je postalo jasno da cijela akcija predugo traje. Preostalim seljanima je naređeno da skupe svoje stvari i krenu prema obližnjoj Rupi. Na izlazu iz sela stjerani su u tzv. Kvatirkinu kuću, zgradu koja je potom polivena benzinom i zapaljena. Većina žrtava je živa spaljena. Potom je selo u potpunosti opljačkano.

Izvor: Memorijalni centar Lipa pamti

Za zločin malo tko je odgovarao. Prema sudskom postupku zarobljenog fašista iz postrojbe u Rupi, masakr u Lipi izvršilo je 150 vojnika – 80 njemačkih i 40 talijanskih. Nakon rata, identificirano je njih 36, a tek je jedan od njih za ovaj zločin suđen, proglašen krivim i pogubljen.

O tome koliko je temeljito provedeno uništenje Lipe, svjedoči i podatak o broju stanovnika. Uoči rata, u ovom je mjestu živjelo 520 stanovnika, a nakon početka obnove, 1948. godine, prema popisu bilo ih je svega 108. Ovo malo mjesto svrstano je među tek tri potpuno uništena europska naselja u Drugom svjetskom radu, uz češke Lidice i francuski Oradour-sur-Glane.

Nakon rata, Lipljanima je ponuđeno da se presele, ali oni su to odbili i vratili su se na svoja zgarišta te krenuli u obnovu sela. Dio kuća ostavljen je kao trajni spomenik na nemili događaj, a ubrzo je osnovan i prvi Memorijalni muzej Lipa.

Izvor: portal MojaRijeka.hr

Pored stalnog postava memorijalne baštine današnji Memorijalni centar obuhvaća i kulturno-povijesni te etnografski postav posvećen baštini Lipe i mikroregije Liburnijskog krasa. Njihova je svrha pored komunikacije baštine Krasa, pozicioniranje stradanja u znatno širi vremenski kontekst. Na taj način Memorijalni centar svekoliku baštinu Krasa stavlja u funkciju snažne antiratne poruke.

Novi postav memorijalne baština predstavljen je na katu Memorijalnog centra. Sam prostor namjerno je oblikovan tjeskobno i mračno, sa zvučnim instalacijama te specifičnom kombinacijom digitalnih i analognih medija, a sve u svrhu evociranja 30. travnja 1944. Materijalnu osnovu postava čine fotografije stradanja koje su fotografirali sami nacisti i fašisti. Memorijalni postav muzeja sadrži i popis 269 žrtava stradanja, prezentiran u vidu stiliziranih kućica. Svaka kućica predstavlja objekt spaljen 30. travnja pa nosi stvarni kućni broj te prezime i nadimak obitelji. Unutar svake od kućica popisani su stradali ukućani.

Lokalna zajednica, današnji stanovnici Lipe, potomci su stradalih Lipljana. Čvrsti su u nakani da sačuvaju uspomenu na prošle događaje te su na različite načine bili uključeni u obnovu Centra i izradu stalnog postava, dok su danas uključeni u osmišljavanje te provedbu njegovih programa.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime