Preminuo Ronald Lee – dobitnik nagrade za životno djelo “Šaip Jusuf”

0
31
Foto: kopachi.com

Ronald Lee, „predstavnik kanadskih Roma“, novinar, autor, aktivist i  lingvist, umro je 26. siječnja 2020. godine i za sobom ostavio značajan opus rada vezan za romsku dijasporu u Kanadi. Jedan je od osnivača Centra za romsku zajednicu u Torontu koji pomaže romskim pridošlicama u Kanadi kako bi se integrirali u društvo, a svrha centra je i organiziranje etničkih romskih događanja za lokalnu romsku zajednicu i upoznavanje ostalih Kanađana s romskom kulturom, glazbom, poviješću i njihovom situacijom sa zemljama koje „proizvode“ izbjeglice.

Njegov otac bio je kalderaški glazbenik koji je imigrirao u Kanadu, tamo se oženio te potom preuzeo suprugino prezime Lee. Ronald je, vođen očevim primjerom, živio tipični nomadski život koji je kasnije i veličao te ga navodio u svojim djelima kao jednu od glavnih vrijednosti romskog identiteta. Romi će zauvijek ostati neuhvatljivi. Oni su djeca prijašnjeg doba nomadizma, mnogo prije nego što je čovjek počeo prakticirati sjedilački način života i dozvolio sebi da stvori društvo u kojem je bio ili jedan od privilegiranih  vladara ili jedan od masa kojima su vladali, isticao je Lee.

Nakon čestih putovanja s kalderaškom obitelji iz Europe, u kojoj je jedno vrijeme i živio zbog nemogućnosti povratka u rodnu Kanadu zbog posljedica Drugog svjetskog rata, svoj konkretan aktivistički čin započinje 1965. godine kada u suradnji s romskom inačicom suda, Kris Romani, pokušava unijeti međusobno razumijevanje između Roma i ne-Roma te poticati Rome da sami predstavljaju svoju zajednicu.

Za vrijeme nacističkog režima, romska zajednica bila je, zajedno sa židovskom, određena za sterilizaciju, deportaciju i ubojstva u koncentracijskim logorima. Mnoge romske zajednice su bile opustošene u tom razdoblju, a nastavak progona nakon rata prisilio je mnoge obitelji na bijeg iz Europe u Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Zgrožen takvom situacijom koja je zatekla njegov narod, odlučio je pomoći romskim izbjeglicama iz istočne Europe prije i nakon pada Berlinskog zida.

Foto: kopachi.com

Također je 1978. bio i dio delegacije koja je predstavljala Rome iz 32 države i njihovu peticiju Ujedinjenim narodima zahtijevajući status naroda bez države. Pored aktivističkog angažmana, Ronald je predavao na sveučilištima, kako u Kanadi, tako i u SAD-u. Bavio se i autorskim stvaralaštvom te je, između brojnih objavljenih članaka u novinama i časopisima, objavio i nekoliko knjiga (dvojezični rječnik Learn Romani te Kalderash Romani) među kojima je Goddam Gypsy najznačajnije njegovo djelo iz 1971. godine. Ono je prevedeno na čak 6 jezika – španjolski, njemački, talijanski, srpski, češki i ruski.

Riječ je o dijelom autobiografskom romanu koji istražuje svijet Roma koji žive u Kanadi 1960-ih, ističući kulturne sukobe između kanadskih etničkih manjina i većinskog stanovništva. Glavni lik, Yanko, odgajan u ne-romskoj udomiteljskoj obitelji i obrazovan na sveučilišnoj razini, pokušava se integrirati u većinsko kanadsko društvo. Kad se ti pokušaji pokažu neuspješnim, on odluči otići živjeti među Romima. U cijeloj knjizi autor razbija stereotipe koje prate romsku zajednicu i tjera čitatelja da cijeni stvarnost teških životnih uvjeta koji prisiljavaju romske obitelji da žive na margini, ne ostavljajući im nikakve izglede za budućnost.

U tom djelu, negdje između autobiografskog i fiktivnog dijela te predstavljanja Roma u Kanadi kao „autsajdera“ među „autsajderima“ povlači i zanimljivu paralelu između hipija i Roma. Ističe kako ih krasi upravo ta mobilnost koja je oprečna buržuoaskoj statičnosti. Na kraju ipak šalje jednu univerzalnu poruku koja se odnosi na sve nas, a ne samo na jednu skupinu društva, a to je da smo svi mi putnici i nomadi, ako ne u ovom svijetu onda u drugim životima.  Ovo djelo odličan je izvor za razumijevanje romske zajednice kao dijela kanadske etničke slagalice.

Ronald Lee i njegov rad nisu ostali nepoznati ni na našim prostorima. Naime, 2012. je primio nagradu za životno djelo “Šaip Jusuf” koju svake godine dodjeljuje Savez Roma u RH „KALI SARA“ za vrijeme obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika.

Ovaj Kanađanin svakako je bio iznimno bitna figura u prikazivanju stanja romske zajednice na drugom kontinentu, u dalekoj Kanadi. Nadahnuo je zajednicu  svojim znanjem i aktivističkim djelovanjem,  cjeloživotnom predanošću romskim narodima i kulturama te otvorenošću prema novostima, pritom čuvajući romsku tradiciju i povijest.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime