UNICEF poručuje: “Djeca bez rodnog lista ne postoje u očima zakona i ostalih službi”

0
89
Foto: UNICEF.org

Broj neregistrirane novorođene djece diljem svijeta i dalje je u porastu. U novom izvještaju UNICEF-a stoji da 237 milijuna djece mlađe od pet godina ne posjeduje službeni dokaz o registraciji u matičnoj knjizi rođenih. Analizirajući podatke iz 174 zemlje, izvješće pokazuje da se taj postotak povećao sa 63% na 75%. UNICEF je upozorio kako su djeca, koja ne posjeduju nikakav dokaz o identitetu, često isključena iz obrazovanja i zdravstvene zaštite.

Ta djeca ne postoje u očima vlade ni zakona. Bez dokaza o identitetu djeca su često isključena iz obrazovanja, zdravstvene zaštite i drugih bitnih službi te su podložna eksploataciji i zlostavljanju, rekao je Peter Hawkins, UNICEF-ov predstavnik u Nigeriji.

Situacija u Hrvatskoj neusporediva je s jednom afričkom Nigerijom, ali i dalje su prisutni slični problemi. Primjerice, dio Roma, iako u Republici Hrvatskoj živi duže vrijeme, nema uređeno hrvatsko državljanstvo. Do problema u ostvarivanju hrvatskog državljanstva dolazi iz više razloga. Jedan od njih je upravo ne prijavljivanje rođenja djeteta nadležnim tijelima. Stoga, djeca ne mogu posjedovati izvode iz matice rođenih što uzrokuje ne ostvarivanje i ostalih statusnih pitanja.

Ispovijest Romkinje Bosanke Dragutinović svjedoči upravo tomu. Bosanka je četvero od sedmero svoje djece rodila u karavanu u Italiji. Tek je kasnije shvatila da su njena djeca zbog ne posjedovanja rodnih listova ostala bez državljanstva. Ni ona sama nikad nije išla u školu niti je posjedovala ikakav registracijski dokument te su joj iz istog razloga bila uskraćena osnovna prava poput rada, putovanja, posjeta liječniku ili pak vjenčanja. S mužem se, čiji su roditelji imali hrvatsko državljanstvo, preselila iz Italije u Hrvatsku, a s talijanskom potvrdom podnijela je zahtjev za putovnicu u policijskoj postaji u Dardi na temelju Konvencije UN-a iz 1954. godine. Jednom kad to bude imala, imat će i pristup svim pravima i socijalnim uslugama koje građani uzimaju zdravo za gotovo.

Međutim, registracija im je stvarala velike poteškoće jer je četvero starije djece bez rodnih listova moralo napraviti DNK testove kako bi dokazali svoje roditeljstvo prije nego što su mogli postati hrvatski državljani. Njezina djeca sada imaju dokumente i pohađaju školu, ali ona se još uvijek bori s papirologijom kako bi ostvarila normalan život.

Foto: UNHCR.org

U Hrvatskoj, ali i  na cijelom Balkanu, posebno romska populacija, može pasti u apatridiju jer rođenja njihove djece prolaze neregistrirana. Državnim popisom stanovništva u Hrvatskoj iz 2011. godine 2886 osoba je identificirano kao osobe bez državljanstva ili koje su u riziku od apatridije.

Zato UNICEF u svom izvješću i poziva na određene mjere za zaštitu djece poput pružanja potvrde svakom djetetu pri rođenju, osnaživanja svih roditelja da registriraju svoju djecu po rođenju i to besplatno tijekom prve godine života, povezivanja registracije rođenja s osnovnim uslugama, posebice zdravstvom, socijalnom zaštitom i obrazovanjem te angažiranja zajednica na većem zahtijevanju registracija rođenja za svako dijete.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime