U Domovinski rat uključili su se pripadnici brojnih nacionalnih manjina koji su dali nemjerljiv doprinos u obrani Hrvatske. Među njima su bili i brojni Romi, odnosno osobe romskog podrijetla. O njihovoj ulozi u tom razdoblju, najvažnijem u modernoj hrvatskoj povijesti, vrlo se malo zna. Tema Roma branitelja nije bila predmet niti jednog znanstvenog istraživanja te je iz tog razloga bilo kakav znanstveni rad na tu temu pravi izazov, navodi u predgovoru Borna Marinić, autor monografije „I mi smo branili Hrvatsku – Romi u Domovinskom rat“ čija se promocija održala 28. studenog 2019. godine u domu HV-a „Zvonimir“ u Zagrebu pod svečanim pokroviteljstvom Ministarstva obrane RH i Ministarstva hrvatskih branitelja.
Borna Marinić magistrirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu vezanu uz Domovinski rat što mu je ujedno bila i prva izdana knjiga. Povijest upisuje prvenstveno iz ljubavi, ne iz računice, a istraživanje smatra velikim izazovom u koju se upustio kao pionir u ovoj temi.
Kopkalo me što se krije iza tragova gelera na fasadama zgrada prema moru, od Turnja prema Obrovcu koji je bio okupiran. Domovinski rat je pomalo i nezahvalna tema jer je riječ o recentnoj povijesti i arhivi još uvijek nisu otvoreni, ne možemo steći punu sliku o svim događajima početkom 1990-ih godina, ali možda to i jest jedna od čari tog razdoblja za mene, kao povjesničara, jer prostora za napredak i nova istraživanja ima.
Kako autor navodi, veći dio monografije oslanja se na usmena svjedočanstva preživjelih Roma te njihovih zapovjednika, a vrlo je bitno istaknuti kako su se u knjizi našla i svjedočanstva onih koji se deklariraju kao Hrvati, ali su ponosni na svoje romsko podrijetlo. Unatoč nedostacima metode usmene povijesti, poput selektivnog pamćenja, naknadnog mijenjanja slike o nekom događaju ili temi, te na koncu i čimbenika zaborava, ta su svjedočanstva važan dokument koji je izvrsno poslužio za obradu ove teme s obzirom na već spomenute nedostatke te nedostatnu arhivsku građu. Prikupljeno memoarsko gradivo je obogaćeno dostupnom literaturom te arhivskom građom – od brojne periodike do arhive Hrvatske radiotelevizije. Autor je kroz istraživanje imao priliku i upoznati se sa elementima romske kulture, običajima, ali i raznolikostima od jedne do druge romske zajednice – od muslimana, katolika do pravoslavaca, ali i problematiku povodom njihovog nacionalnog izjašnjavanja.
U Domovinski rat uključili su se pripadnici brojnih nacionalnih manjina koji su dali nemjerljiv doprinos u obrani Hrvatske. Među njima su bili i brojni Romi, odnosno osobe romskog podrijetla. O njihovoj ulozi u tom razdoblju, najvažnijem u modernoj hrvatskoj povijesti, vrlo se malo zna. Tema Roma branitelja nije bila predmet niti jednog znanstvenog istraživanja. te je iz tog razloga bilo kakav znanstveni rad na tu temu pravi izazov.
Broj Roma koji su se aktivno uključili u Domovinski rat gotovo je nemoguće utvrditi kao niti broj Roma koji su 1991. godine živjeli u Hrvatskoj. Prema popisu iz te godine, 6695 izjasnilo se kao Romi, ali moramo uzeti u obzir da je u tom razdoblju došlo do velike migracije Roma uzrokovane ratnim stanjem na području cijele bivše Jugoslavije. Velik broj hrvatskih Roma nema riješen status državljanstva, a osim što mnogi nemaju ni domovnicu, velik broj Roma na popisima stanovništva se drugačije deklarira – ponajviše kao Hrvati. Isti problemi javljaju se i kada je u pitanju broj Roma branitelja u Domovinskom ratu.
Knjiga je izdana u nakladi Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“, a svi zainteresirani za monografiju mogu se javiti nakladniku na email kalisara@kalisara.hr.
