Alija Krasnići, romski književnik i sakupljač narodnog stvaralaštva, rodio se 1952. godine u selu Crkvena Vodica blizu grada Obilića na Kosovu. Odrastao sam kao siroče, imao sam samo 15 mjeseci kad mi je umrla majka, a već s 11 godina ostao sam i bez oca, rekao nam je Alija opisujući svoje djetinjstvo. Ubrzo je umro i stric pa me othranila strina. Bilo je izuzetno teško u tako ograničenim uvjetima razmišljati o nastavku školovanja, ali moja je želja da uspijem bila velika. Dok sam s ostalom djecom trčkarao po romskoj mahali, sanjao sam o uspjehu. Zbog toga sam kasnije ustrajao na polaganju 9 dopunskih ispita i završio srednju školu te sam upisao studij prava koji sam prekinuo kad mi je društveno-politički rad na kosovsko-metohijskim prostorima počeo oduzimati dosta vremena.
S književnim stvaralaštvom Alija je započeo tijekom odsluženja vojnog roka u Jugoslavenskoj narodnoj armiji u mjestu Klana blizu hrvatske pomorske luke Rijeka. Tamo sam susreo jednog učitelja koji je sa mnom bio u vojsci, a koji je pisao ljubavne priče i objavljivao ih u časopisu ‘Arena’. Govorio mi je kako bih trebao i ja pokušati pisati, pronaći inspiraciju i krenuti odmah. Prva pjesma koju sam napisao imala je 18 stihova, a posvetio sam je svojoj kćerki. Učitelj je bio oduševljen, kao i svi moji prijatelji kojima sam je pročitao i bodrili su me da nastavim s pisanjem. Kada je nakon odsluženja vojnog roka krenuo natrag kući na Kosovo, Alija je sa sobom nosio svoju veliku bilježnicu prepunu pjesama za djecu. Uključio se u literarnu grupu koja je djelovala unutar Kulturno-umjetničkog društva “Aco Marović” u Obeliću u kojoj je surađivao s drugim autorima i krenuo pisati poeziju za odrasle.
Pored književnog rada, godinama je prikupljao romske riječi s ciljem da objavi romsko-albansko-srpski rječnik s 12 000 riječi, ali nije uspijevao pronaći financijska sredstva za pripremu i tisak rječnika. Ipak, uspio je objaviti druge knjige, primjerice Narodno stvaralaštvo Roma te Romske bajke na Kosovu i Metohiji. Autor je i prve objavljene prozne knjige na romskom jeziku u bivšoj Jugoslaviji 1981. godine Pripovetke. Nikada nije odustao od ideje da objavi rječnik i u tome je napokon uspio. Objavio je prvi Romsko-srpski i srpsko-romski rječnik s oko 70 000 riječi. Nakon toga pripremio je i objavio i brojne druge rječnike: Rječnik stranih riječi, Rječnik stranih riječi u romskom jeziku, Školski rječnik, Romski rječnik – džepno izdanje s 5000 riječi, Rječnik pravnih termina, Školski rječnik sa stranim riječima te Rječnik turskih, arapskih i perzijskih riječi u govoru Roma na Kosovu i Metohiji. Autor je i nekoliko Antologija na romskom i srpskom jeziku, primjerice Antologije romskih pjesnika i Antologije poezije na romskom jeziku na Balkanu i u Europi. Njegov bogat književni opus u 48 godina karijere u romskom stvaralaštvu broji 110 izdanja.
Inspiraciju za pisanje Alija Krasnići pronalazi u svakodnevnom životu: Ponekad je dovoljno samo da čujem neku riječ koja me inspirira i da krenem pisati pa nastane pjesma ili priča. Putujući za Zagreb na Međunarodni simpozij o romskom jeziku došla mi je nova ideja za ilustriranu priču za djecu. Ova 2019. godina bila je za njega posebno plodonosna, u razdoblju od siječnja do listopada objavio je 19 knjiga te kaže kako je mnogima to teško i za vjerovati, a kamoli za napraviti. U razgovoru je istaknuo kako je njegova generacija 1950-ih godina bila iznimno uspješna i dala je veliki doprinos očuvanju romskog jezika, kulture i tradicije. Kao posebno blago vidi romske bajke i dodaje kako je veliki zadatak na mlađoj generaciji koja ih mora sačuvati: Romske bajke žive u starim osobama i bojim se da će s njima otići u grob, a to će biti trajan gubitak. Zato apeliram na mlade da se trgnu i nastave rad moje generacije. Tijekom 1000 godina naši su djedovi i očevi uspjeli sačuvati romski jezik i kulturu, a mladi ga moraju sačuvati i predati svojoj djeci jer je jezik najvažniji element romskog identiteta. Ne postoji narod bez svog materinjeg jezika. Nadalje, ističe koliko je važno da se mladi Romi školuju za učitelje i odgojitelje koji će raditi s romskom djecom. I sam Alija pomogao je mnogima, djeci i odraslima, da objave svoje radove i baš su svi nakon objavljene prve knjige nastavili stvarati i dalje.
Od 1984. godine na Kosovu i Metohiji održavala se izborna nastava u školama, dva sata tjedno na romskom jeziku, a takva se praksa proširila i na centralnu Srbiju i na Vojvodinu. Danas u Srbiji postoji i predmet za romsku djecu koji ih upoznaje s elementima narodne kulture. Udžbenik i čitanke pripremili su Rajko Đurić i Milan Koka, a u čitankama su i tekstovi Alije Krasnićija. Bilo bi lijepo da pored romske djece romski jezik uče i druga djeca koja imaju interes, govori Alija i dodaje: Svi mi živimo zajedno pod istim nebom i potrebni smo jedni drugima za komunikaciju. Čovjek je istinski bogat kad zna barem nekoliko riječi iz nekog drugog jezika jer smo si tako nekako bliži. Poznavanje drugih kultura i jezika nas zbližava.
Alija se u razgovoru osvrnuo i na desetu obljetnicu obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika, a na koju je s veseljem doputovao u Zagreb. Ova priča o romskom jeziku koju je inicirao gospodin Veljko Kajtazi kada je na dan 5. studeni objavio svoj ‘Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik’ je priča o uspjehu cijele romske zajednice jer je bilo puno pojedinaca koji su nešto započinjali, ali nisu ostavili nikakav značajniji trag. Prekrasno je što je njegova nastojanja podržala i hrvatska država. O postignućima Saveza Roma “KALI SARA” zna se u cijelom svijetu, za brojne projekte, primjerice legalizaciju, izgradnju višenamjenskih sportskih igrališta, uvođenje infrastrukture u romska naselja i drugo, a posebno za projekte vezane uz romski jezik, primjerice priznanje Svjetskog dana romskog jezika 5. studenog kao svjetske baštine od strane UNESCO-a.
Alija Krasnići posebno je istaknuo značaj Romske središnje knjižnice koju priprema “KALI SARA” jer pisanu riječ i knjigu smatra najvećim blagom i najvrjednijim poklonom za svakog čovjeka i za buduće generacije. Svatko će doći barem da vidi kakve su to knjige u romskoj knjižnici i onda će se stvoriti krug čitatelja, a mladi će moći pronaći ono što nisu znali o svojim precima, o našim putovanjima, pričama i pjesmama.
Dana 27. prosinca 1974. godine objavljena je prva drama na romskom jeziku u bivšoj Jugoslaviji koju je napisao upravo Alija Krasnići, a koju je izvela dramska sekcija Kulturno-umjetničkog društva “Aco Marović” iz Obelića. Najprije joj je naslov bio Loš drug, a kasnije ju je Alija ponešto prilagodio za izvođenje u kazalištu i naslovio Malo ja, malo ti. Godine 1978. nastala je drama Romska krvava svadba, a koju je Alija napisao na temelju priče njegove strine. Osim dvije vlastite drame, prevodio sam i druge dramske tekstove na romski jezik, a koje smo odigrali kao kazališne predstave, rekao nam je Alija i nastavio: U njima sam sudjelovao i kao glumac, primjerice u komediji ‘Državni lopov’ Fadila Hadžića i ‘Zvezdano leto’ Đoke Stojičića. Sjećam se da je dvorana uvijek bila prepuna. Putovali smo u Gnjilane, Prizren i druge gradove i svugdje smo bili popraćeni velikim pljeskom, a predstave su popratili i mediji najčešće u novinskim člancima.
S novim idejama i rukopisima koji su već u pripremi, Alija Krasnići nastavlja svoj rad, a za boravak u Zagrebu kaže da mu je dao novi poticaj: Veljko Kajtazi, Suzana Krčmar i svi dobri ljudi u “KALI SARI” za mene su poput moje obitelji. Vjerujte mi, srce mi je puno!
