U Strasbourgu donesena deklaracija kojom se poziva na ukidanje segregacije Roma u školama

0
44
Foto: Flickr/ toruto1234

Iako obrazovanje ne bi trebalo biti privilegija nego ljudsko pravo i kao takvo zakonom zajamčeno za svu djecu bez prisutnosti diskriminacije, u praksi to često nije tako.

Vođeni tim propustima, Vijeće za europski dijalog (Council of Europe Dialogue) pokrenulo je, u suradnji s romskim zajednicama i organizacijama putnika, inicijativu koja se bori protiv segregiranog školovanja i diskriminacije nad romskom djecom i djecom putnicima.

U deklaraciji se navodi niz problema s kojima se suočavaju romska djeca u obrazovnom sustavu te se nude određena rješenja. Prisiljeni su pohađati odvojene škole i nastavu sa smanjenim nastavnim planom i programom. Kao rezultat toga, dobivaju lošije obrazovanje i trpe diskriminatorski tretman nastavnika i školskih djelatnika. Produbljuje se i siromaštvo jer neće biti konkurentni za dobro plaćene poslove čime se zadržava jaz u plaćama između Roma i ostalih građana.

Upravo su države te koje imaju obvezu zaštititi, poštivati ​​i ispunjavati ovo pravo i odgovorne su za bilo kakvu povredu ili uskraćivanje istog. Jedan od dokumenata koji štiti ovo pravo je i UNESCO-va Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju („CADE“) kojom se zabranjuje uspostava i održavanje zasebnih edukacijskih sustava za osobe ili skupine osoba. Dakle, postojanje segregiranih škola koje ne pružaju jednako i kvalitetno obrazovanje za sve, kao i usmjeravanje romske djece u škole za mentalno zaostale osobe, je kršenje CADE-a.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nadzire rad država kako bi se osiguralo da su ispunile svoje obveze propisane Konvencijom, osuđuje nacionalnu segregacijsku praksu, utvrđuje obvezu država članica da poduzmu mjere za ispravljanje nejednakosti, osiguraju uvjete kvalitetnog obrazovanja i poduzmu učinkovite mjere kako bi se izbjegla diskriminacija.

Foto: Flickr/ kristofer_I

Unatoč pravosudnim odlukama i naporima politike, većina romske djece u Europi i danas ne uživa u potpunosti u pravu na obrazovanje. Iako se većina romske djece upiše u školu, samo pola njih završi osnovno obrazovanje, a manje od jedan posto sudjeluje u visokoškolskom obrazovanju u nekim zemljama srednje, istočne i južne Europe. Širok raspon faktora doprinosi tim nedostacima, ali značajan faktor povezan je upravo s nekvalitetnim obrazovanjem i segregiranim školovanjem. Od 2011. godine udio romskih učenika koji pohađaju nastavu gdje su „svi učenici Romi“ porastao je s 10% na 15%. Romska djeca i dalje ne uspijevaju završiti barem osnovno obrazovanje na razinama nižim od minimalnih standarda zadanih ciljem Europa 2020.

Države koje su potpisale ovu izjavu također pozivaju i članice Vijeća Europe i ostale regionalne i lokalne vlasti da zajedničkim snagama stvore zakone, smjernice i mehanizme kojima bi se omogućilo kvalitetno i inkluzivno obrazovanje, integracija djece putnika u pedagoški sustav i prilagođavanje njihovom načinu života. Jedna od bitnih stavki je i uključivanje povijesti i kulture Roma i drugih nacionalnih manjina na teritorijima članica Vijeća Europe u redovne povijesne knjige i nastavne programe pedagoških ustanova.

Cilj je i uklanjanje stigme i društvenog vjerovanja da su Romi neobrazovan narod i to pomoću kampanja za antirasističko obrazovanje i suzbijanje govora mržnje te obuka koje bi trebale biti obvezne za sve stručnjake koji sudjeluju u javnom obrazovanju i kreiranju politika na svim razinama.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime