Kako suzbiti govor mržnje na društvenim mrežama?

0
92
Foto: Flickr/Stock Catalog

Kada se 2004. godine Facebook tek pojavio, malo tko je mogao pretpostaviti koliko će se ta društvena mreža razviti te u kojoj će mjeri, i na koje sve načine utjecati na živote stotina milijuna ljudi diljem svijeta, kao što tome svjedočimo danas.

Uz rastući broj korisnika Facebooka diljem svijeta – otprilike 2.8 milijardi – te razne mogućnosti koje Facebook danas nudi, čiji se broj također rapidno povećava, sve je očitija potreba za regulacijom ove društvene mreže. I dok se tehnologija danas razvija nevjerojatnom brzinom, regulacija iste značajno kasni, a negativne posljedice zlouporabe Facebooka postaju sve vidljivije i posebno unazad posljednje četiri godine ne izostaju iz javnih i političkih rasprava.

Facebook se našao u središtu kontroverze 2018. godine, dvije godine nakon referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu o Brexitu i američkih predsjedničkih izbora, kada su razotkrivene pojedinosti skandala pri kojem je konzultantska firma Cambridge Analytica prikupila podatke od otprilike 87 milijuna korisnika Facebooka bez njihovog znanja ili pristanka te plasirala ciljane i korisnicima prilagođene političke oglase i dezinformacije koje su znatno utjecale na glasačke trendove u obje zemlje. Cambridge Analytica djelovala je kao ogranak SCL grupe, koja je, kako prenosi Vox, specijalizirana za psihološko ratovanje i utjecajne operacije pri kojima koristi svoje sofisticirano razumijevanje ljudske psihologije za ciljanje i uvjeravanje ljudi u preferirane poruke svojih klijenata.

Unatoč Facebookovim tvrdnjama kako su korisnički podaci u vlasništvu samih korisnika i ne smiju se prodavati, Cambridge Analytica uspjela je prikupiti i prodati nevjerojatnu količinu korisničkih podataka putem aplikacije u obliku kviza koja je omogućila prikupljanje podataka ne samo ljudi koji su koristili aplikaciju, već i njihovih prijatelja na Facebooku, bez ičijeg znanja ili odobrenja. Zbog ovog kolosalnog propusta, Facebook je izgubio dobar dio povjerenja svojih korisnika, ali i ukazao na rastuću potrebu regulacije, sankcioniranja i prevencije ovakvih slučajeva u budućnosti.

U skladu s time, Facebook je 2019. godine pristao na sporazum o nagodbi s Federalnom trgovačkom komisijom (Federal trade commission / FTC) SAD-a te platio rekordnu kaznu od 5 milijardi dolara zbog godina kršenja privatnosti, te se Facebookov većinski vlasnik Mark Zuckerberg obvezao na bolju kontrolu i regulaciju same platforme kako se slično ne bi ponovilo. Iako je ova kazna najveća koju je FTC ikada nametnula za kršenje privatnosti, mnogi su ostali nezadovoljni te kritizirali tu kaznu kao nedovoljnu, a iste su kritike upućene i internoj regulaciji Facebooka koja je uslijedila, prenose Time i TechCrunch.

Međutim, kršenje privatnosti svojih korisnika daleko je od jedinog problema s vrlo stvarnim i opasnim posljedicama s kojima se korisnici Facebooka suočavaju. Govor mržnje na društvenim mrežama, a posebno na Facebooku, također se pokazao kao ozbiljan problem ogromnih razmjera i s katastrofalnim posljedicama po društvo, a posebice po manjine.

Facebookova službena definicija govora mržnje je sljedeća: Govor mržnje definiramo kao izravan napad na ljude na temelju onoga što nazivamo zaštićenim karakteristikama – rase, etničke pripadnosti, nacionalnog podrijetla, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, kasta, spola, roda, rodnog identiteta i ozbiljne bolesti ili invaliditeta. Također pružamo određenu zaštitu imigracijskog statusa. Napad definiramo kao nasilni ili dehumanizirajući govor, izjave o inferiornosti ili pozive na isključenje ili segregaciju.

Definicija se nastavlja s ekstenzivnim objašnjenjem tri razine ozbiljnosti govora mržnje, te zvuči zaista obećavajuće, pokrivajući, čini se, sve scenarije u kojima se govor mržnje manifestira. Facebook nadalje tvrdi kako se sadržaji za koje se utvrdi da uistinu jesu govor mržnje uklanjaju s platforme. Nažalost, ali ne i iznenađujuće, praksa se znatno razlikuje od teorije, te se govor mržnje čini gotovo nemogućim za suzbiti, unatoč već nekolicini zabilježenih slučajeva koji su pokazali koliko ekstremne posljedice istog mogu biti.

Slučaj koji se posebno istakao je onaj iz Mjanmara, gdje je upravo Facebook odigrao presudnu ulogu u širenju govora mržnje i time poticanju razdora i konflikata koji su u konačnici rezultirali zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i genocidom nad Rohindža muslimanima, kako je to okarakterizirao UN u ožujku 2018. godine, prenosi Time.

Naime, prema podacima Human Right’s Watcha, više od 730 000 Rohindža muslimana iz većinski budističkog Mjanmara je pobjeglo u susjedni Bangladeš od početka vojne kampanje etničkog čišćenja koja je započela u kolovozu 2017. godine. U kolovozu 2018. godine, UN-ova misija za utvrđivanje činjenica utvrdila je da zlouporabe vojske u Mjanmaru na prostorima Kachina, Rakhine i Shana u Mjanmaru od 2011. godine nesumnjivo predstavljaju najteža kaznena djela po međunarodnom pravu. Nadalje, 10. prosinca 2019., započelo je saslušanje čelnice Mjanmara – ironično, dobitnice Nobelove nagrade za mir 1999. – Aung San Suu Kyi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu za genocid, ratne zločine i etničko čišćenje provođeno u Mjanmaru, prenosi CNN.

Facebookova uloga u stravičnim događajima u Mjanmaru spominje se i u godišnjem izvješću Human Rights Watcha i izvješću UN-ove misije za utvrđivanje činjenica, tvrdeći kako je Facebook apsolutno podbacio u sprječavanju širenja govora mržnje i anti-muslimanske retorike, koja se na društvenoj mreži u Mjanmaru širila poput divljeg požara. Facebook je u 2018. godini uklonio otprilike 30 mjanmarskih korisničkih računa za koje je utvrđeno da na platformi šire govor mržnje, te kroz nezavisnu procjenu o utjecaju Facebooka na ljudska prava u Mjanmaru potvrdio kako je u Mjanmaru zakazao u sprječavanju korištenja platforme za poticanje podjele i nasilja.

UN-ovo izvješće vrlo detaljno prikazuje ulogu Facebooka u poticanju nemira, prikazujući i kategorizirajući ogromne količine primjera govora mržnje usmjerenog protiv Rohindža muslimana u Mjanmaru, koji je po ovom pitanju uistinu specifičan s obzirom na to da je pristup internetu u toj zemlji dostupan tek od 2011. godine, nakon čega je Facebook vrlo brzo postao daleko najkorištenija društvena mreža te je u više navrata ponovljena rečenica u Mjanmaru Facebook jest Internet.

Yanghee Lee, UN-ov specijalni izvjestitelj za Mjanmar također je izjavio kako se boji da se Facebook pretvorio u zvijer, dok je Marzuki Darusman, čelnik UN-ove misije za utvrđivanje činjenica naglasio presudnu ulogu društvenih mreža u konfliktu u Mjanmaru gdje društvene mreže jesu Facebook, prenosi Time.

Foto: NY Times

Iako je Facebook za svoju ulogu u Mjanmaru naizgled preuzeo odgovornost, priznajući kako su podbacili s regulacijom u toj zemlji, mnoštvo dokaza upućuje na to kako i dalje nije dovoljno poduzeto. Dok je zaposleno više od 100 novih moderatora sadržaja na Facebooku za Mjanmar, broj korisnika Facebooka u toj zemlji prestigao je broj od 20 milijuna te se implementirane promjene koje Facebook promovira masovno ocjenjuju kao nedovoljne, a time i neodgovorne.

Osnivač Fortify Rights-a, nevladine organizacije za ljudska prava koncentrirane na Mjanmar, Matthew Smith, izjavio je kako Nije jasno da više rukovodstvo u potpunosti razumije težinu situacije. Tvrtka bi trebala razmišljati o reparacijama za Rohindža muslimane i drugim inicijativama za okončanje i otklanjanje štete, prenosi the Intercept.

Opširno istraživanje o situaciji u Mjanmaru i Facebookovoj ulozi u istoj napravljeno od strane Reuters-a – čija su dva novinara u Mjanmaru uhićena i zatvorena na više od 500 dana, ali nedavno oslobođena – također je potvrdilo manjak rezultata čak četiri mjeseca nakon što se Facebookov izvršni direktor Mark Zuckerberg obvezao na djelovanje i uklanjanje objava govora mržnje u Mjanmaru. Reuters je u svom ekstenzivnom izvješću prikazao kako govor mržnje protiv Rohindži na Facebooku i dalje postoji i to u tisućama primjeraka, od kojih neki sežu i do šest godina unazad.

Također doznajemo kako su zaposlenici Facebooka u nekoliko navrata upozoravani na ovaj problem prije njegove apsolutne eskalacije 2017. godine, ali ništa konkretno nije poduzeto dok situacija potpuno nije izmakla kontroli. Dok je mjanmarska vojska, Tatmadaw, provodila kampanju etničkog čišćenja nad Rohindžama, Facebook je jednu pobunjeničku grupu Rohindža – Arakan Rohindža – proglasio opasnom organizacijom, ali nije poduzeo nikakve akcije protiv Tatmadawa, prenosi the Guardian. Facebook je sa svoje platforme zabranio čelnike Tatmadawa tek u kolovozu 2018. godine, nakon što je 25 000 Rohindža muslimana ubijeno, a više od 700 000 napustilo Mjanmar.

Međutim, koliko god potresan i šokantan, primjer iz Mjanmara nipošto nije izoliran slučaj u kojem se uloga Facebooka definirala kao relevantnom ili čak presudnom u poticanju nasilja nad manjinama ili pomaganju pri zataškavanju istog.

Neprofitna organizacija za ljudska prava Avaaz, Facebook je okarakterizirala kao megafon za mržnju i u Assamu, u Indiji, gdje također obitava velika populacija bengalske muslimanske manjine. Prema članku The Verge-a iz listopada 2019.godine, komentari i objave nazivajući bengalske muslimane svinjama, teroristima, psima, silovateljima i kriminalcima – koje krše Facebookove standarde o govoru mržnje – podijeljeni su više od 100 000 puta te pregledani barem 5.4 milijuna puta, te je Facebook uklonio samo 96 od 213 objava koje je prijavila organizacija Avaaz. Riječima Alaphia Zoyaba iz Avaaza: unatoč jasnoj i trenutnoj opasnosti s kojom se ti ljudi suočavaju, Facebook odbija posvetiti resurse potrebne za njihovu sigurnost. Facebook je svojom neaktivnošću suučesnik u progonu nekih od najugroženijih ljudi na svijetu.

U Indiji je također do 2018. godine zabilježeno barem šesnaest slučajeva linčovanja koja su rezultirala smrću dvadeset i devetoro ljudi, a koja su direktno potaknuta dezinformacijama koje su se širile putem WhatsApp-a, koji je od 2014. godine u vlasništvu Facebooka, prenosi BuzzFeed. Indijsko ministarstvo informacija i tehnologije u srpnju 2018. godine objavilo je javno priopćenje u kojem je izrazilo duboku zabrinutost zbog govora mržnje i dezinformacija koje se šire putem WhatsApp-a, pozivajući rukovodstvo Facebooka na preuzimanje odgovornosti. WhatsApp-ov odgovor uključivao je nekolicinu tehničkih promjena u aplikaciji, poput limitiranja broja članova WhatsApp grupa u Indiji na pet, i radijske kampanje s uputama kako prepoznati dezinformacije, što je Indijska vlada ocijenila kao nedovoljno, pozivajući WhatsApp na razvijanje tehnologija za identificiranje ljudi koji produciraju i šire dezinformacije. Rukovodstvo WhatsApp-a tj. Facebooka takav je prijedlog brzo i jasno odbilo, tvrdeći kako bi razvijanje sustava praćenja na WhatsApp-u omogućilo razne zlouporabe, inzistirajući na enkripciji podataka o korisnicima WhatsApp-a.

BuzzFeed je u kolovozu 2018. također izvještavao o situaciji u Kini, u čijoj je regiji Xinjiang više od milijun Ujgura zatvoreno u koncentracijske logore. Iako Facebook nije dozvoljen u Kini, mediji u vlasništvu kineske države na Facebooku su dijelili objave dizajnirane kako bi lažno predstavili koncentracijske logore kao edukacijske centre i zataškali ozbiljna kršenja ljudskih prava koja se tamo odvijaju.

Foto: BBC

U Šri Lanci je također evidentirano nasilje nad muslimanskom manjinom nakon ekstremističkih objava na Facebooku, te su u ožujku 2018. godine tijekom tri dana zapaljene džamije, te kuće i trgovine muslimana, a zabilježen je i slučaj u kojem je zapaljen čovjek. Kako prenosi Open Global Rights u tekstu pod naslovom Nemogućnost tehnoloških tvrtki da kontroliraju lažne vijesti pogoršava nasilna djela, vlada Šri Lanke kao odgovor na nastalo nasilje nad muslimanima, privremeno je blokirala Facebook i njegove ogranke WhatsApp i Instagram u zemlji, što je samo po sebi indikativno o ulozi tih društvenih mreža o poticanju i širenju nasilja. Nakon terorističkih napada u Šri Lanci na Uskrs 2019. godine, društvene su mreže još jednom privremeno blokirane, a isti je korak poduzela i vlada Novog Zelanda nakon terorističkih napada na dvije džamije u Christchurchu 15. ožujka iste godine.

Primjera u kojima se jasno primjećuje isti uzorak ima više nego dovoljno, a svi pokazatelji i izvješća ukazuju na kontinuirani manjak rezultata koje Facebook obećava i na ponavljajuće neadekvatne odgovore Facebookove uprave na rastuće probleme utjecane ili izazvane govorom mržnje.

Tako je recimo the Guardian prošli tjedan objavio kako je jedna izraelska grupa dobila pristup najmanje 21 stanici na Facebooku preko kojih su se tijekom dvije godine masovno objavljivale dezinformacije i govor mržnje naspram muslimana, promičući ultra-desne političke stavove i klevećući prominentne muslimane među više od milijun Facebookovih korisnika. Nakon što je the Guardian o svojim saznanjima obavijestio Facebook, te nakon interne istrage, Facebook je povukao stranice i korisničke račune, ali ne sve. Guardian je doznao kako je, otkako je u petak objavljena originalna priča, Facebook je svojim korisnicima govorio kako desetci objava distribuiranih putem ove mreže zadovoljavaju standarde zajednice. Iako je kroz određeno vrijeme sadržaj te mreže gotovo kompletno uklonjen, Facebook nije izbjegao pitanja o tome zašto sama društvena mreža nije ranije samostalno detektirala takve aktivnosti.

Sličnu je istragu u lipnju ove godine proveo i Politico, zaključivši naslovom izvještaja kako Društvene mreže ne uspijevaju iskorijeniti lažne račune. Naime, u ovom je slučaju vojna organizacija bazirana u Latviji, odlučila sama otkupiti neautentične korisničke račune na društvenim mrežama i testirati koliko dugo će biti potrebno da ih se ukloni zbog kršenja standarda zajednice. Politico prenosi kako je mjesec dana nakon kupovine i korištenja manipulacijskih alata na društvenim mrežama, 80% lažnih objava i dalje je bilo online, a tri tjedna nakon što su ih sami prijavili, otprilike 95% neautentičnih je korisničkih računa i dalje aktivno.

Ipak, izvršni direktor i većinski vlasnik Facebooka najavljuje rigoroznije sisteme i standarde, te bržu i napredniju tehnologiju za uklanjanje i suzbijanje govora mržnje s društvenih mreža. U studenom ove godine, Zuckerberg se pohvalio kako je u trećoj četvrtini 2019. godine Facebook uklonjeno više od 7 milijuna objava govora mržnje, što je 59% više od broja postova uklonjenih u prethodnoj četvrtini godine te kako se identificiranje govora mržnje sada pretežito obavlja putem umjetne inteligencije, prenosi Time. Međutim, Facebookovi algoritmi za prepoznavanje govora mržnje funkcioniraju na 40-ak svjetskih jezika, a za ostale se i dalje oslanja na ljudske moderatore sadržaja i javno prijavljivanje govora mržnje. Jedan od jezika koji umjetna inteligencija ne prepoznaje je recimo, asamski koji se koristi u indijskoj regiji Assam, ranije spomenutoj u tekstu.

Nešto detaljnije stavove Facebooka o govoru mržnje i slobodi govora na društvenim mrežama Mark Zuckerberg u listopadu ove godine predstavio je u svom govoru na sveučilištu u Georgetownu, SAD-u. Priliku koju je imao da jasno i razumljivo adresira Facebookove značajne i mnogobrojne propuste, te kako ih platforma planira suzbiti u budućnosti, Zuckerberg je odlučio iskoristiti da naglasi važnost slobode govora.

Foto: Flickr/Victor Gonzalez Couso

Pri tome se također osvrnuo na svoju nedavnu odluku iz kolovoza 2019. kada je Facebook povukao pravilo o zabrani političkih oglasa koji sadrže obmanjujući, lažni ili zavaravajući sadržaj koje je do tada, barem postojalo u teoriji, time pruživši političarima sve uvjete za korištenje laži, obmana i dezinformacija u svojim oglasima.

Zuckerberg je tu kontroverznu odluku, na koju su mnogi negativno reagirali, pokušao obraniti tvrdnjama kako bi zabraniti objavu političkih oglasa koji sadrže laži značilo povjeriti preveliku snagu jednoj tehnološkoj tvrtki. To je nastavak Facebookove “mi smo platforma, ne izdavač” retorike, utvrđuje Vox. Umjesto zabrane političkih oglasa koji sadržavaju laži, kao rješenje Zuckerberg predstavlja verifikaciju identiteta bilo koga s velikom publikom i s poboljšanjem identificiranja i uklanjana lažnih korisničkih računa. Facebook tako sada zahtjeva osobnu iskaznicu i dokaz o lokaciji kako bi mogli objavljivati političke oglase.

Ne znajući koliko se puta upravo Facebook našao u središtu nasilnih događaja služeći kao raspršivač govora mržnje, govor Marka Zuckerberga iz Georgetowna možda lijepo zvuči. Ali, Facebook se jest nekolicinu puta zatekao u etnički i religijski podijeljenim regijama kojima nije mogao pružiti potrebnu korisničku podršku – poput umjetne inteligencije na čiji se rapidni razvoj konstantno poziva – niti dovoljan broj moderatora s poznavanjem jezika tih zemalja kako bi svoje korisnike zaštitio od govora mržnje i poticanja nasilja. Zbog toga njegov govor iz Georgetowna zvuči kao izbjegavanje odgovornosti i skretanje s teme, pokušavajući uvjeriti slušatelje – a možda i samoga sebe – kako će njegove odluke biti na dobroj strani povijesti.

Međutim, odnedavno se u medijima pojavila još jedna strana priče o govoru mržnje na Facebooku, a tiče se ljudskih moderatora sadržaja Facebooka. Moderatori sadržaja su, unatoč razvijenoj umjetnoj inteligenciji koja može identificirati potencijalni govor mržnje, ti koji donose konačnu odluku hoće li ukloniti sadržaj s platforme ili ne.

Posao moderatora podrazumijeva svakodnevno pregledavanje sadržaja koje je ili Facebookov algoritam ili sam korisnik označio kao potencijalno kršenje standarda društvene mreže. Ti označeni sadržaji uključuju govor mržnje, teorije zavjere, slike i videe nasilja, pornografije i objave terorističkih ili drugih nasilnih organizacija, a malo je reći kako je takav sadržaj uznemirujući za bilo koga tko ga promatra.

Facebookovi moderatori, koji su uglavnom zaposleni u zasebnim firmama koje Facebook outsource-a, na dnevnoj bazi moraju pregledati čak više od tisuću objava koje su označene kao potencijalno problematične. Kao i većina zaposlenika u korisničkoj podršci, Facebook moderatori imaju određene ciljeve (targete), tj. specifično propisanu količinu objava koju moraju pregledati u danu. Ono po čemu se razlikuju od ostalih službenika korisničke podrške je to što sadržaj koji su primorani gledati u stotinama primjeraka dnevno na njima ostavlja ozbiljnu i ponekad nepopravljivu štetu. Sve više bivših ili trenutnih moderatora u posljednje vrijeme progovara o tom, često zanemarenom, poslu i posljedicama istog, koje uključuju depresiju, razne ovisnosti, anksioznost, suicidalne misli, posttraumatski stresni poremećaj i rastuću naklonjenost teorijama zavjere.

Nadalje, radni uvjeti u kojima moderatori rade često su opisivani kao izuzetno loši, od prljavih i ne-sanitarnih ureda, preko konstantnih izmjena već nejasnih smjernica i prijetnji otkazom zbog minimalnih pogrešaka, pa sve do rigoroznog nadzora zaposlenika čije su radne pauze nekada ograničene na samo devet minuta, prenosi the Verge.

I dok bi bilo razumno pretpostaviti kako su moderatori za svoj posao izuzetno osjetljive naravi adekvatno kompenzirani i na neki način zaštićeni, Facebookove poslovne prakse još jednom su zakazale i u ovom slučaju. Dok Facebookov prosječan trajni zaposlenik godišnje zaradi do $240,000, godišnje plaće moderatora dosegnu tek $28,000. Psihološka pomoć pruža se trenutno zaposlenim moderatorima, koji najčešće na tom poslu ne ostaju predugo, a nakon što prekinu radni odnos, prekidaju im se i omogućena psihološka pomoć koja im je dugo nakon i dalje prijeko potrebna.

O nepovoljnim uvjetima rada Facebook moderatora već su pisali the Conversation, Vice, the Verge, the Guardian i mnogi drugi s obzirom na to da sve više moderatora progovara o svojim iskustvima na tom poslu, gdje su se na dnevnoj bazi susretali sa sadržajem koji je kod njih izazvao traume, te su njihove potrebe masovno zanemarivane. Očekivano, već je i nekolicina tužbi podignuta protiv Facebooka od strane bivših moderatora zbog posttraumatskog stresnog poremećaja uzrokovanog na tzv. najgorem poslu u tehnologiji, prenosi Futurism.

Međutim, kada je pitanje moderatora i posljedica njihovog posla postavljeno Marku Zuckerbergu, on je još jednom zaobišao odgovornost te izjavio: Mislim da su neka od izvješća malo pretjerana… Nije tako da većina ljudi cijeli dan samo gleda strašne stvari, navodi Business Insider. Takvim je odgovorom Zuckerberg još jednom potvrdio koliko je izvan doticaja sa stvarnim situacijama u kojima se nalaze prosječni ljudi, te koliko malo razumijevanja i podrške je spreman pružiti ljudima na čijim se leđima prelama svakodnevno funkcioniranje njegove platforme.

A da takvim Facebookovim odlukama, praksama i objašnjenjima nisu nimalo zadovoljni pokazali su zakonodavna tijela raznih zemalja i supranacionalnih organizacija.

Europska komisija prošli je mjesec jasno optužila Facebook za prikaz zavaravajuće slike o svojim naporima pri uklanjanju lažnih računa s platforme, kako prenosi the Guardian. Nakon što je Zuckerberg već svjedočio pred članovima Europskog parlamenta u svibnju 2018., zbog skandala Cambridge Analityce, predstavnici Europske unije vrlo su skeptični prema Facebooku te sve češće pozivaju na strožu i oprezniju regulaciju istog. Svejedno, prema BBC-u, mnogi su saslušanje iz svibnja okarakterizirali kao propuštenu priliku zbog formata ispitivanja koji je Zuckerbergu omogućio izbjegnuti mnoga pitanja, a što on sada već tradicionalno čini.

Iz parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva i Predstavničkog doma američkog kongresa također se sve češće čuju kritike nauštrb Facebookove politike o govoru mržnje, lažnim vijestima,  dezinformacijama i kršenja privatnosti korisnika. Obje zemlje, na pragu izbora iznimne važnosti, u najmanju ruku zabrinjava Facebookova “dozvola za laganje” i manjak provjere točnosti informacija.

Na sada već drugom saslušanju Marka Zuckerberga u američkom kongresu 23. listopada ove godine – prvo je uslijedilo nakon Cambridge Analytica skandala 2018. – iako je tema bila Libra, nova kripto valuta koju Facebook želi lansirati, predstavnici kongresa nisu propustili priliku da Zuckerberga ispitaju o mnoštvu drugih aspekata Facebooka, uključujući sve spomenute u ovome tekstu.

Tako Zuckerberg nije zaobišao niti pitanja o suzbijanju govora mržnje, politike ne uklanjanja lažnih političkih objava, Facebookovoj ulozi i Mjanmaru i ostalim mjestima pogođenim Facebookovom politikom nedjelovanja i zaštiti korisnika Facebooka i njihove privatnosti. I dok smo od američkih članova kongresa mogli čuti uistinu oštre kritike po Facebook i Zuckerberga, njegovi su odgovori, u već tipičnom tonu, često ostali nepotpuni ili nedorečeni, te se često obvezao javiti nazad s potpunim odgovorom na pitanja za koja je tvrdio da nema odgovore. Cijelo saslušanje dostupno je putem poveznice.

Međutim, u moru kritičara Facebooka nedavno se pronašao i jedan možda manje očekivani, koji je svojim govorom o Facebooku privukao mnogo pažnje i podrške. Naime, glumac i komičar Sacha Baron Cohen nedavno je nagrađen ADL (Anti-defamation league) međunarodnom nagradom za vodstvo, na čijem je preuzimanju odlučio podijeliti svoje mišljenje o ulozi Facebooka u modernom svijetu.

Foto: Flickr/Giffoni_ Experience

Sacha Baron Cohen tom je prilikom Facebook nazvao najvećim propagandnim strojem u povijesti zbog same količine ljudi do koje Facebook doseže, a koji zauzvrat koristi algoritme namijenjene upravo promicanju tema koje potiču visoki korisnički angažman, a uključuju izazivanje straha i širenje neutemeljenih teorija. Referirao se i na samog Zuckerberg-a i njegov govor iz Georgetowna, ocjenjujući njegovu obranu slobode govora suludom. Ne tražimo od ovih kompanija da određuju granice slobodnog govora diljem društva. Samo želimo da budu odgovorni na svojim platformama, rekao je Baron Cohen u svom govoru. Također, pozvao je i zakonodavna tijela na adekvatno sankcioniranje tehnoloških kompanija: Možda je vrijeme da kažete Marku Zuckerbergu: već ste dozvolili da se jedna strana sila umiješa u naše izbore, već ste omogućili jedan genocid u Mjanmaru, učinite to ponovo i idete u zatvor.

Gledajući unazad i razmatrajući ulogu Facebooka te svrhe kojima je ta platforma poslužila, možda uistinu i jest vrijeme da regulaciju društvenih mreža svi počnemo shvaćati ozbiljnije te je zahtijevati glasnije.

Opasnosti koje prijete nastavkom neregulacije vidljivije su svakim danom i ne smiju se više ignorirati jer uz pravo slobode govora koje Zuckerberg bira naglašavati, važno je ne izostaviti i prava na privatnost, prava na slobodu od progona te radnička prava koje je Facebook u ključnim trenutcima zanemario. I dok se Facebookova uprava mahnito hvali rezultatima od 50-ak %, važno je prisjetiti se da se, pričajući o društvenim mrežama, referiramo na milijarde korisnika, pa je i možda naizgled malih 10% i dalje izuzetno značajan broj koji ne treba zanemariti.

Dok će vjerojatno uvijek postojati tehnološki sofisticirane grupe namijenjene širenju mržnje i poticanju nasilja, govor mržnje uistinu postaje prijetnja kada “obični građani” podlegnu atmosferi mržnje koja se rapidno širi te sami postaju dijelom ciklusa nasilja, a upravo je to olakšano govorom mržnje na društvenim mrežama koji dotiče milijune korisnika na svakodnevnoj bazi.

Upravo zato Mark Zuckerberg i ostali upravitelji ogromnim platformama moraju početi adekvatnije djelovati, unutar svojih firmi ali i izvan njih, preuzimajući odgovornost za svoje zaposlenike ali i žrtve nasilja izazvanog mržnjom na društvenim mrežama. Bilo bi zaista zanimljivo vidjeti kolikog bi se dijela svog masovnog bogatstva Mark Zuckerberg – inače samoprozvani filantrop – morao odreći kada bi odlučio kompenzirati svaku od žrtava pogođenih govorom mržnje na Facebooku, bili oni same mete nasilja ili Facebookovi moderatori.

Takva situacija čini se neizglednom jer Zuckerberg, unatoč vokalnoj podršci muslimanima još od 2015., nikada nije niti spomenuo mogućnost reparacija za govor mržnje usmjeren prema muslimanima u Mjanmaru, Šri Lanci, Indiji ili bilo gdje drugdje. Svejedno, uz rastuću brigu oko ovih problema koju iskazuju zakonodavna tijela diljem svijeta, adekvatna regulacija i sankcioniranje ovakvih propusta možda i nije nedostižna.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime