U Zagrebu izdan jedan od najsveobuhvatnijih romskih rječnika na svijetu

0
604
Foto: pixabay.com

Uoči Svjetskog dana romskog jezika objavljeno je prošireno izdanje Hrvatsko-romskog rječnika koji sadrži čak 30 tisuća natuknica. Razgovarali smo s dr. sc. Ljatifom Demirom, profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, predavačem na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije na studiju Romistike koji je zajedno sa leksikografkinjom Dijanom Vlatković autor proširenog izdanja.

Kako je protekao rad na rječniku i koje aspekte rječnika biste izdvojili kao najvažnijim, kako za Rome tako i za društvo u cjelini?

Hrvatsko-romski rječnik kojeg je izdala SRRH “KALI SARA”, a čijem je izdavanju najviše doprinio saborski zastupnik Veljko Kajtazi, plod je mog dugogodišnjeg istraživanja romskog jezika. Sam rad na formiranju ovog djela, koji je štampan u prvoj polovini 2019, trajao je oko osamnaest mjeseci. Hrvatsko-romski rječnik važan je zbog dva aspekta. Prvi aspekt je ideološki, jer izlazi u vrijeme kad se još uvijek kod Roma i ne-Roma negira postojanje jednog i jedinog standardnog romskog jezika – romani čhiba (jezika svih Roma u svijetu), a zaboravlja se da tim jezikom danas u svijetu govori negdje oko deset milijuna Roma i ne-Roma. Drugi aspekt je da je ovaj rječnik temeljno leksikografsko djelo koje govori o višestoljećnoj povijesti i postojanju romskog jezika koji je indoarijski jezik sa svim svojim standardima i pravilima kao i svaki drugi jezik. Ovo je djelo, prema rječima stručnjaka, jedno od najsveobuhvatnijih rječnika koji su se pojavili na romskom jeziku u povijesti. Ovaj rječnik je, ujedno, na svjetlo dana iznjedrio i svo bogatstvo romskog jezika.

Koliko riječi sadržava novi rječnik?

Hrvatsko-romski rječnik obuhvaća nešto više od 30 000 natuknica i taj natuknički niz je sastavljen od riječi iz općeg jezika s proporcionalnim udjelom natuknica iz strukovnog nazivlja, od tradicijskih obrta do suvremenih natuknica. Rječnik je namijenjen svima koji pišu na romskome jeziku, i to na različitim razinama, studentima, te srednjoškolcima i njihovim profesorima i svima koje romski jezik zanima.

Možete li s nama podijeliti nekoliko specifičnosti vezanih uz romski jezik? Zanimljivo je da u romskom jeziku ne postoji srednji rod, kod glagola ne postoji infinitiv, a osim sedam padeža, kao i u hrvatskom jeziku, u romskom postoji i osmi.

Da, to je točno. Romski jezik nema srednjeg roda. To donosi velike poteškoće učenicima i studentima Romima koji se obrazuju na većinskim jezicima u kojima srednji rod postoji. Glagol u romskom jeziku nema infinitiva i kao infinitiv koristi se forma u prezentu u trećem licu jednine. U romskom jeziku ima osam padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental, lokativ i ablativ. U romskom jeziku značenje u tim padežima nema isto padežno značenje kao u hrvatskom jeziku. I to je jedna od razlika. Romski jezik ima trideset i osam glasova, što je više glasova od slavenskih jezika u regiji, a postoje i četiri aspirata (ph, th, kh, čh) i jedan poluaspirat (cx-cr).

Časopis i portal Phralipen dijele zajedničko ime sa romskim kazalištem Pralipe iz Skoplja. Možemo li govoriti o istom značenju riječi?

Ako pogledamo kako se piše i kako se čita standardni romski jezik, časopis i portal Phralipen uopće ne dijeli zajedničko ime sa romskim kazalištem. U ono vrijeme, 1970. godine, kad se osnivalo to kazalište, romski se jezik nije pisao. Sami osnivači tog kazališta (takav primjer imamo i danas kad govornici romskog jezika ne čitaju i ne pišu romski jezik) nisu znali da su p
i ph dva različita glasa i da se pišu različito. Pral (koje nema nikakvog značenja u romskom jeziku) i phral (brat) su dva različita termina. Vaš magazin ima naziv Phralipen (bratstvo) i ono je pravilno napisano, za razliku od romskog teatra Pralipe koje Romi čitaju samo po sebi (intuitivno) kao bratstvo. Vidite, to su specifičnosti koje se mogu čitati, recimo, u rječniku, jer on ima i to značenje da čitaocima pokaže i ortografiju romskog jezika. I ono što je specifično u romskom jeziku je da glagolske imenice u jednini završavaju sa pe(n) ili mos, a u množini sa pe(n)a ili mata. Tako recimo ime vašeg časopisa i portala na vlax dijalektu u romskom jeziku bi bilo Phralimos.

Pročitali smo u jednom od medija da u romskom jeziku ne postoji riječ za mržnju i da je zbog toga nema ni u rječniku.

U rječniku je dodana romska riječ koja za mržnju koristi riječ koja dolazi iz istočnih jezika ili u konkretnom primjeru iz turskog jezika- nefret(o).
Kod Roma osnov njihovog postojanja je nenasilje. Uostalom, dobro se zna da Romi nikad nisu prouzrokovali niti jedan jedini rat u svijetu, a da su bili najveće žrtve svih svjetskih ratova. Oni dobro znaju da mržnja može prouzrokovati konflikte (ratove i krvoproliće) u društvu. Upravo načelo nenasilja ili ahimse kako Romi nazivaju nenasilje (riječ himsa na sanskrtu znači – nasilno djelovati) za njih znači suosjećanje i miroljubiv odnos prema sebi, drugima i prirodi koja nas okružuje. Ahimsa kod Roma podjednako se odnosi i na njihovo djelovanje, i na riječi i na misli.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime