Predstavljanje knjige “Uka Brizani: Glazbeni genij. Život i djelo moga oca”, Imera Traje Brizanija

0
24
Foto: Phralipen

U Ministarstvu kulture Republike Slovenije 23. rujna 2019. godine, predstavljena je knjiga Uka Brizani: Glazbeni genij. Život i djelo moga oca (Uka Brizani: Glasbeni genij. Življenje in delo mojega očeta) autora Imera Traje Brizanija, u izdanju Celjske Mohorjeve družbe. Kako i sam naslov kaže, autor je knjigu posvetio svome ocu koji je svojim glazbenim stvaralaštvom obogatio kulturnu baštinu bivše Jugoslavije, ali i šire međunarodne glazbene scene.

Uka Brizani rodio se 1936. godine u Kraljevini Jugoslaviji u romskom naselju Moravska mahala u Prištini na Kosovu. Glazbu je zavolio uz svoga oca koji je kao noćni čuvar radio na željezničkom kolodvoru u Prištini, ali je bio i odličan glazbenik. Nakon završene osnovne škole, Uka je upisao srednju glazbenu školu koju je završio 1953. godine. Najprije je svirao violinu i mnoge druge instrumente, ali se naposljetku opredijelio za trubu. Ubrzo su njegove glazbene kvalitete prerasle romsko naselje u kojem je živio te je već 1954. godine postao član Malog simfonijskog orkestra Radio Prištine. Nakon osnivanja Zabavnog orkestra Radio Prištine postao je i njegov član te ga vodi do kraja svoje profesionalne karijere. Surađivao je s orkestrima i glazbenicima iz cijele Jugoslavije, a suradnja s nekima od njih prerasla je u doživotno prijateljstvo, primjerice s Bojanom Adamičem, slovenskim skladateljem filmske glazbe i dirigentom, te Jožetov Privškom, slovenskim jazz-pijanistom, skladateljem i dirigentom.

Uka Brizani je surađivao i s brojnim renomiranim hrvatskim glazbenicima, primjerice Miljenkom Prohaskom, skladateljem, aranžerom, dirigentom i glazbenim pedagogom te Boškom Petrovićem, vibrafonistom, skladateljem, producentom, diskografom i jazz edukatorom te osnivačem jazz sastava Zagreb Jazz Quartet. Među Ukinim suradnicima bili su i Nikica Kalogjera, skladatelj zabavne i filmske glazbe, dirigent, aranžer i glazbeni producent te Stipica Kalogjera, skladatelj, aranžer, dirigent i producent.

Za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja, primjerice Novembarsku nagradu za poseban doprinos i postignuća na području kulture koju mu je 1962. godine dodijelila Skupština Općine Priština, prvu nagradu na festivalu Susret gradova – Mikrofon je vaš 1963. godine, priznanje Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije “Orden rada sa srebrnim vijencem” 1980. godine,  Povelju za doprinos unapređenju jugoslavenske zabavne muzike koju je primio 1985. godine povodom 25 godina zabavne muzike u Opatiji te Nagradu Jugoslavenske narodne armije za uspješnu suradnju i doprinos razvoju i popularizaciji muzičke umjetnosti u JNA 1985. godine,

Kada je zbog zdravstvenih razloga morao smanjiti sviranje trube još se više posvetio komponiranju, aranžiranju i dirigiranju. Svoj zadnji profesionalni nastup imao je 1986. godine u Prištini gdje je dirigirao orkestrom na izboru jugoslavenske pjesme za pjesmu Eurovizije. Sljedeće se godine zbog pogoršanog zdravstvenog stanja morao oprostiti od profesionalnog bavljenja glazbom te se preselio u Ljubljanu, gdje su već živjeli njegovi sinovi i kćerka, i ondje ostao sve do svoje smrti 2017. godine.

Glazbeni geni i ljubav prema glazbi još su od malih nogu utjecali na odabir životnog puta kojim je krenuo Imer Traja Brizani, autor ove knjige. Već s 13 godina počeo je skladati glazbu, svirao je mandolinu, gitaru, klavir i bas-gitaru, te pjevao u zboru Collegjum Cantorum. Godine 1980. došao je u Sloveniju studirati stomatologiju, ali ljubav prema glazbi je prevladala pa je prekinuo studije i njoj se u potpunosti posvetio. Svirao je bas-gitaru i skladao glazbu za bendove čiji je bio osnivač i član, ali i za renomirane slovenske i strane glazbenike. Više puta je gostovao na Radioteleviziji Jugoslavije, a 1985. godine je nastupao u emisiji Zdravo mladi s autorskom pjesmom Marijela.

Devedesetih godina prošlog stoljeća, osnovao je bend Amala koji je tradicionalnu romsku glazbu povezao s jazzom, te u izvedbama kombinira afro i latino-američke elemente. Amala je postala vodeća grupa ovakvog glazbenog izričaja u Sloveniji, ali i u zemljama regije, gdje održava brojne koncerte te sudjeluje na festivalima. Bend je surađivao sa Slovenskim simfonijskim orkestrom te Big Band orkestrom Radiotelevizije Slovenija, a prvi objavljeni glazbeni album zvao se Suita Romani.

Možda najvažniji i najpoznatiji Trajin projekt je osnivanje grupe Brizani Projekt (Brizani Project), a s kojom je oblikovao slovensku jazz-scenu 90-tih godina prošlog stoljeća. S njima je do izražaja došao njegov glazbeni talent i ljubav prema jazz-u. Ostvarili su suradnju s brojnim uglednim, svjetskim glazbenicima, primjerice bubnjarom Piterom Erskinom ili Esmom Redžepovom, kraljicom romske glazbe. Brizani je često gostovao u jazz klubovima u Zagrebu gdje je nastupao s poznatim bubnjarom Ratkom Divjakom , s Kvartetom Kranjčan te Kvartetom Ugrin.

S Kvartetom Kranjčan sudjelovao je i na festivalu jazz glazbe Zagreb Jazz Fair u glazbeno-scenskom centru Kulušić. Godine 2017. dobio je Nagradu za životno djelo “Ferenc Sztojka” koju mu je dodijelio Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, a s grupom Amala održao je koncert u okviru Svjetskog dana romskog jezika, pred prepunom dvoranom, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

U sklopu svog skladateljskog rada, 2009. godine skladao je prvi romsko-slovenski mjuzikl Staklena jabuka, a u kojem su pjevali Zdenka Kovačiček, legendarna hrvatska pjevačica, Nataša Tasić, sopranistica iz Srbije, australska pjevačica Jackie Marshall i brojni drugi.

Godine 2012. diplomirao je na Odsjeku za muzikologiju na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani te nastavio kao doktorand na Poslijediplomskom doktorskom studiju romologije – odjel za muzikologiju pri Europskom centru za mir i razvoj.

Imer Traja Brizani istaknuo se i kao glazbeni pedagog. Kao osnivač i aktivist Udruge Amala okupio je brojne romske i ne-romske glazbenike te scenske umjetnike. Član je Udruženja slovenskih skladatelja, a 2016. je primio Medalju za zasluge, odlikovanje predsjednika Republike Slovenije za izniman doprinos u očuvanju i promoviranju romske glazbe, romske kulture i tradicije u Sloveniji.

Glazbeni dio tribine vezane uz predstavljanje knjige te održane u okviru konferencije za medije uveličali su svojim nastupom Milan Hawlina na saksofonu te Bernardo Brizani, violončelist Bambergškog simfonijskog orkestra u Njemačkoj. Bernardo je imao samo sedamnaest godina kada je 2010. godine nastupio u Cankarjevom domu sa Simfonijskim orkestrom Radiotelevizije Slovenija, a koncertu svoga unuka s ponosom je prisustvovao i Uka Brizani.

Prisutne je pozdravio mag. Igor Teršar, voditelj Uprave za kreativnost pri Ministarstvu za kulturu Republike Slovenije.  Akademik dr. Boštjan Žekš, savjetnik predsjednika Republike Slovenije, progovorio je o položaju Roma u Sloveniji, a koji je danas u neoliberalizmu znatno lošiji u odnosu na položaj Roma u bivšoj Jugoslaviji. Slovenski skladatelj, aranžer, violinist i pedagog Jani Golob istaknuo je povezanost slovenske i romske glazbene kulture te se dotaknuo svog osobnog poznanstva s glazbenim genijem Ukom Brizanijem. O svojoj povezanosti s obitelji Brizani te o kontekstu u kojem je nastala ova knjiga govorio je Hani Filipič, urednik izdanja.

Knjiga Uka Brizani: Glazbeni genij. Život i djelo moga oca trajni je spomen na doprinos razvoju profesionalnog glazbenog stvaralaštva na ovim prostorima, ali je i obiteljska monografija inspirirana ljubavlju prema obitelji, romskom narodu i romskoj kulturi. Vrlo jednostavan, miran i skroman, Uka je učio svoju djecu o važnosti marljivog rada i obrazovanja te im to i omogućio. Uvijek je bio ponosan na svoje romsko porijeklo te je isticao štetne posljedice koje za Rome ima segregacija, nasuprot dobrobiti koju im donosi život u mješovitim zajednicama. Govorio je: Rom može uspjeti samo ako živi u civilizaciji jer ostane li u getu neće imati nikakve mogućnosti. Romi se moraju uključiti u život i asimilirati, odnosno bolje se povezati s većinskim stanovništvom. Njegov je život priča o djetetu koje se odvažilo na put u glazbeni svijet sa željom da uspije, a to je i ostvario.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime