Novost u španjolskim učionicama: Povijest romske zajednice

0
64
Foto: euronews.com

Raspravljajući o integraciji Roma u Europi, Španjolska se često navodi kao pozitivan primjer te model za ostatak europskih zemalja. S najvećom romskom populacijom u zapadnoj Europi – otprilike 750.000 tisuća Roma – Španjolska se kroz nekoliko vladinih inicijativa suočila sa zadatkom društvenog uključivanja i poboljšanja kvalitete života Roma.

Kako navodi Minorityrights.org, španjolska je vlada za period 2012.-2020. godine usvojila Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma s ciljem bolje koordinacije između centralne vlade i autonomnih područja pri ispunjavanju tog zadatka. Prethodno, kroz Program romskog razvoja, španjolska je obrazovna komisija započela nekolicinu obrazovnih inicijativa s naglaskom na inter-kulturalne programe u osnovnim školama te se u autonomnim područjima zapošljavanje romskih učenika starijih od 16 godina direktno podržava kroz programe promicanja raznih poslova te mnogobrojna usavršavanja.

U skladu s tim, prošli je tjedan španjolska ministrica obrazovanja Isabel Celaá najavila kako će se povijest romske zajednice ubuduće predavati u školama, kako bi se učenici romske manjine osjećali uključeno u materiju školskih programa te kako bi se revitalizirala borba za povećanje broja romske djece koja upisuju i završavaju osnovne i srednje škole, prenosi Euronews.com.

Prijedlog je da se na predškolskoj razini podučava o različitim obiteljskim strukturama s ciljem kulturnog i osobnog obogaćenja, dok bi u osnovnim školama djeca učila o romskim jezicima i njihovom utjecaju na španjolski jezik, umjetnost i književnost. Srednje bi škole podučavale romsku povijest u Europi od dolaska Roma u Španjolsku 1415. godine sve do romskog holokausta za vrijeme Drugog svjetskog rata. Također, u srednjim školama učilo bi se o masovnoj raciji Roma 1749. pod vlašću kralja Ferdinanda VI, ali i o neospornom doprinosu romske kulture u španjolskoj književnosti i umjetnosti.

Foto: reasonwhy.es

Najava uključivanja povijesti romske zajednice u školske programe dogodila se u sklopu prezentacije kampanje „Romska klupa / The Roma Desk“ („El Pupitre Gitano“) pokrenute od strane neprofitne organizacije „Fundación Secretariado Gitano“ (FSG) koja se dugi niz godina bavi promocijom romskih prava te se kroz ovu kampanju zalaže za konkretne mjere u svrhu suzbijanja diskriminacije nad romskim učenicima.

Iako se Španjolska često navodi kao dobar primjer uključivanja Roma, godišnje istraživanje organizacije „FSG“ i dalje donosi alarmantne podatke prema kojima 6 od 10 romskih polaznika srednje škole prekinu obrazovanje prije završetka. Osim toga, škole s većim brojem romskih polaznika su getoizirane, a nema konkretnih mjera kojima bi se takvo stanje pokušalo promijeniti. Vijeće Europe također je u svom izvještaju iz 2018. godine upozorilo na to da manje od polovice romske djece u Španjolskoj završi obavezni dio obrazovanja.

Na službenoj straniciFSG-a“ nadalje doznajemo kako je obrazovni jaz između opće i romske populacije zaista frapantan. Dok 13% učenika u dobi 16-24 opće populacije ne završava obavezno srednjoškolsko obrazovanje, u romskoj je populaciji 64% takvih slučajeva. Romski učenici uglavnom prekidaju srednjoškolsko obrazovanje u dobi od 16 godina te je postotak učenika koji su prekinuli obrazovanje prije završetka među romskom mladeži 63.7%, a u općoj je mladeži taj postotak 25%.

Ovakvi podatci nažalost i dalje upućuju na manjak pažnje i kvalitetnih inicijativa za obrazovanje romske mladeži te se – imajući to na umu – uvođenje romskih predmeta u školsku nastavu čini kao pozitivan iskorak u pravome smjeru, posebice danas kada se važnost reprezentacije u medijima i obrazovanju sve više naglašava kao izrazito važna za uključivanje i priznanje manjina unutar društava.

U skladu s time, valja se osvrnuti i na hrvatski obrazovni sustav u kojem je povijest romske zajednice gotovo nepostojeća te se čak i tragična stradanja Roma pod ustaškom vlašću tek usputno spominju, umjesto da budu jedan od bitnijih dijelova nastave povijesti o Drugom svjetskom ratu. Upravo zbog toga, u izdanju njemačke zaklade „Erinnerung, Verantwortung und Zukunft“ („Sjećanje, odgovornost i budućnost“) i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar 2018. godine objavljen je Priručnik za učitelje i nastavnike: Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941.-1945.

Foto: pilar.hr

Autori Priručnika su dr. sc. Danijel Vojak, dr. sc. Goran Lapat, prof. Ivo Pejaković i mag. hist. Neven Kovačev. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u siječnju 2018. godine, ovaj je projekt pozitivno ocijenilo te odobrilo njegovu provedbu, kao što je učinilo i Etičko povjerenstvo Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

U samom predgovoru Priručnika dostupnom na stranici Instituta Ivo Pilar navodi se: „Taj manjkavi pristup hrvatskoga obrazovnog sustava stradanju Roma može se povezati i s njihovom socio-ekonomskom marginaliziranosti u hrvatskom društvu, s kontinuiranim problemima odnosa većinskog stanovništva prema Romima, posebno u pogledu obrazovne i šire društvene diskriminacije što predstavlja jedan od razloga sprečavanja njihove društvene integracije“.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime