Najavljen prosvjed protiv Roma u Međimurju: ERRC uputio pismo vlastima i institucijama

0
934
Foto: Phralipen

Prema navodima medija policija zasada nema prijavljen prosvjed usmjeren protiv Roma u Međimurju, a koji je zakazan za 1. lipanj. Europski centar za prava Roma (ECCR) poslao je pismo lokalnim vlastima Međimurske županije u želji da objasne razlog zašto podržavaju prosvjed usmjeren protiv Roma. ECCR tvrdi kako “u jednoj multikulturalnoj, demokratskoj i antifašističkoj državi ne smijemo tolerirati prosvjede protiv čitavih skupina ljudi, osobito ako su one marginalizirane i potlačene manjine”. U pismu se također izražava želja da lokalne vlasti navedu jesu li podneseni službeni prigovori protiv romskih zajednica u Međimurju prije objave anti-romskog prosvjeda te kakav je bio njihov odgovor i rješenje, koju je metodologiju koristila lokalna policija kako bi procijenila potencijalne rizike prije nego što su odobrili prijedlog prosvjeda te koji je plan za rješavanje mogućih građanskih nemira i radikalizacija nakon prosvjeda.

“Nadamo se da do prosvjeda neće doći jer sam pročitao da je  načelnica Općine Pribislavec, Višnja Ivačić, zamolila sve općine da ju podrže u tome. Načelnik Nedelišća, koliko imam saznanja, neće se priključiti prosvjedu. Ukoliko se to ipak dogodi, mi Romi ćemo se dogovoriti što ćemo dalje. Jučer sam imao sastanak s Romima u Kuršancu, ja sam njih pripremio, oni su upoznati, ali ono što je najgore jest što mi ne možemo predvidjeti u što to može eskalirati. Možda uzvratimo protu-prosvjedom. Župan Posavec zna dobro da nas Roma neće puno izaći na izbore za Europski parlament i to je taj trik pomoću kojeg on očekuje više glasova od većinske zajednice”, izjavio je Matjaš Oršuš, član županijske skupštine Međimurske županije i član Vijeća za prevenciju.

Maja Odrčić Mikulić, viša stručna savjetnica za nacionalne manjine, nije htjela komentirati događaj, ali je izjavila da ne podržava prosvjed.

Na službenoj stranici Općine Pribislavec stoji kako “je od strane stanovnika Ulice Ante Starčevića u Pribislavcu, koja se naslanja na tamošnje romsko naselje, iniciran prosvjed ‘za normalan život’, a podršku im je dala i načelnica Višnja Ivačić, zajedno sa svojim zamjenikom.”

Kako je došlo do organiziranja prosvjeda i tko su glavni organizatori?

Sve je započelo Facebook objavom mladog Tina Hrgovića koji je napisao status o “romskom teroru”u Međimurju, tvrdeći da su Romi “privilegirana manjina”, ne shvaćajući ili ignorirajući povijesni kontekst koji je snašao Rome u Hrvatskoj i rasističke razloge zašto su potjerani na rubove gradova i sela bez struje, vode i javnog prijevoza do škola, te se nisu u stanju obrazovati i zaposliti u jednakoj mjeri kao većinsko stanovništvo. Mladi Hrgović je pripadnik radikalne desnice, što se očituje i iz javnog zagovaranja teorije zavjere da srpska agenda kontrolira hrvatske političare te slikanja s poznatim simpatizerom ustaškog pokreta Velimirom Bujanecom. Nedugo nakon Hrgovićeva statusa, Alen Pancer, hrvatski branitelj iz Međimurja, iskoristio je taj trenutak kako bi organizirao prosvjed protiv Roma, te na Facebooku napisao da smatra da svatko ima pravo u svojem dvorištu popiti kavu bez srpskih cajki i bez mirisa plastike, a da on i susjedi to svakodnevno doživljavaju jer žive blizu romskih naselja. Iz navedene izjave očito je da Pancer smatra da se srpska glazba mora zabraniti u Hrvatskoj, što bi bio očiti prekršaj ljudskih prava. Također, Pancer je u svojem statusu točno napisao da riječ Rom znači čovjek, ali zatim napomenuo da su Romi sve samo ne ljudi. Takve su izjave jasan govor mržnje te pokušaj dehumanizacije jedne manjinske skupine. Doduše, nakon izjave da Romi nisu ljudi, Pancer je napomenuo da neki Romi, koji su se uspjeli integrirati, to ipak jesu, ali, osim što je i ta izjava izuzetno problematična, nemojmo se zavaravati da u Panceru postoji imalo razumijevanja spram Roma. Naime, na više njegovih profilnih slika na Facebooku, pored njegova se lika nalazi grb NDH i ustaški slogan “Za dom spremni” . Iz toga se očituje da Alen Pancer javno, na svojem otvorenom Facebook profilu, zagovara režim koji je, između ostalog, izvršio genocid nad hrvatskim romskim stanovništvom. U Kraljevini Jugoslaviji uoči Drugoga svjetskog rata bilo više od 70 000 Roma, od čega ih je oko 15 000 živjelo na području Hrvatske. U prvom poslijeratnom popisu stanovništva iz 1948. godine, zabilježeno je samo 405 Roma na području Hrvatske i 442 na području Bosne i Hercegovine.

Da su Tin Hrgović i Alen Pancer uistinu za pozitivnu promjenu i pomoć romskoj manjini razgovarali bi s Romima o navedenoj problematici te pokušali zajednički riješiti problem. Naime, i Romima i većinskom stanovništvu je u interesu smanjiti broj krađa, zaposliti i obrazovati što više Roma te su mnogi Romi oko toga već angažirani. Kada bi se obje skupine udružile, zajednički se kvalitetno informirale te odlučile koja bi strategija bila najefikasnija za pomoć Romima, što bi zauzvrat pomoglo svim stanovnicima Međimurja, sigurno bi se stanje poboljšalo. No, građani poput Tina Hrgovića i Alena Pancera bijesni su zbog bilo kakvih financijskih pokušaja pomoći te svu odgovornost stavljaju na leđa romske zajednice, koja je zbog niza historijskih razloga, kao što su genocid za vrijeme Drugog svjetskog rata te marginalizacija na rubove gradova i sela gdje nema vode, struje i javnog prijevoza do škola, nemoćna sama od sebe djelovati. Isprazno pričanje o “romskom teroru” i Romima kao “privilegiranoj manjini”, samo su načini kako produbiti jaz između većinskog stanovništva i Roma te dovesti do još snažnije marginalizacije romskog stanovništva, a time i do jačeg konflikta. Jednom kada se krene u smjeru nerazumijevanja spram manjina, javnog okrivljavanja za sve probleme te izostanka želje za dijalogom i pomoći, konkluzija je nužno želja za istrebljenjem, što, sudeći prema ostalim uvjerenjima Hrgovića i Pancera, najvjerojatnije i je njihova agenda.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime