Novac novinarima ili cenzura interneta?

0
109
Foto: pixabay

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su prošli tjedan Direktivu o autorskim pravima s 348 glasova za i 274 glasova protiv te 36 suzdržana. Bila je to posljednja prilika za usvajanje Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a ,oko koje je bilo mnogo polemika, jer se idući mjesec održavaju izbori za novi saziv Europskog parlamenta.

Najviše otpora Direktivi bilo je u Njemačkoj, u kojoj su na ulice gradova izišle tisuće prosvjednika, a nekoliko dana uoči izglasavanja njemačka, češka, slovačka i danska verzija Wikipedije bile nedostupne 24 sata u znak prosvjeda.

Cilj Direktive je da moćni internetski divovi poput Googlea, Facebooka, Yahooa i sličnih napokon plate korištenje tuđih djela i vijesti na kojima zarađuju ogromnu količinu novca. Ali, upozoravaju mnogi, takav prijedlog može dovesti do uvođenje cenzure, nadziranje internetskog prometa i pogodovanje najvećim izdavačima jer oni jedini još uvijek imaju dovoljno snage za pregovore s moćnim internetskim kompanijama.

Time bi se posebno moglo ugroziti neprofitne i male portale koji nemaju ni financijske ni organizacijske mogućnosti da sklope licence s velikim medijskim kompanijama. Prošle je godine Davor Škrlec iz kluba Zelenih u Europskom parlamentu izjavio da je “riječ o autorskom pravu koje pokušava zaštititi velike igrače iz prošlosti od budućnosti koja dolazi”.

Podsjetimo, Europska komisija novi zakon je prvi put predložila u rujnu 2016., a od tada je nekoliko puta mijenjan. Europski parlament prvi put ga je odbio u srpnju 2018., izmijenjenu verziju  zatim prihvatio u rujnu iste godine. Potom su na njoj ponovno radili predstavnici 28 država članica i EP, i konačni kompromis postignut je u veljači ove godine.

Usvojena Direktiva na snagu stupa nakon objave u Službenom listu, a države članice imaju dvije godine da je počnu provoditi. Države će imati dosta slobode u detaljima koji još nisu definirani. U Hrvatskoj će se, kako je najavila ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek, donositi novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima.

Iz Europskog parlamenta su poručili kako strahovi koje izražavaju protivnici Direktive nemaju realnu osnovu – očuvanje slobode izražavanja na internetu neće biti ugroženo, kažu.

U tekstu Direktive navodi se da će prijenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao što je Wikipedia ili softverske platforme otvorenog koda, kao što je GitHub, automatski biti izuzete iz područja primjene direktive.

Dodatno, objavljivanje isječaka tuđih članaka s vijestima izuzeto je iz primjene Direktive i može se odvijati kao i dosad.

Međutim, Direktiva sadrži odredbe kojima se izbjegava mogućnost da servisi za prikupljanje vijesti to zloupotrebljavaju. “Isječak” će se moći nastaviti prikazivati primjerice u vijestima na usluzi Google News, ili kada se članak podijeli na Facebooku, pod uvjetom da je “vrlo kratak”.

Također, prijenos zaštićenih djela u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature ili parodije je zaštićen, osiguravajući da memeovi i GIF-ovi i dalje budu dostupni na internetskim platformama i da ih se slobodno može dijeliti.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) uoči glasanja su podržali inicijativu Europske federacije novinara (EFJ-a), kojom se apeliralo na eurozastupnike da usvoje Direktivu i prateći amandman koji bi trebao ojačati poziciju novinara i medija.

“Novinarska profesija je ugroženija nego ikad, a nadamo se da će ova direktiva pridonijeti ojačavanju materijalne i društvene pozicije novinara te slobodnijem novinarstvu”, komentirao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Iz DZNAP-a su istaknuli je da je za autore, novinare i fotoreportere, posebno bitno načelo prikladne i razmjerne naknade koja će osigurati da svaki autor ima koristi od Direktive, u skladu s načelima neotuđivosti intelektualnog vlasništva kao temeljnog ljudskog prava.

“Usvajanje Direktive je očekivano jer sentiment svih relevantnih europskih institucija već duže vrijeme ide u smjeru zaštite autorskih prava i bolje regulative velikih internetskih platformi koje su se dosad zbog zlouporabe monopolističkog položaja naplaćale kazni u enormnim iznosima”, komentirala je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.

Hoće li Direktiva poboljšati situaciju za novinare i novinarke koji od svoga rada više gotovo da uopće ne mogu živjeti? Je li skepsa i strah od dodatnog sužavanja internetskog prostora opravdan? S obzirom na slobodu koju će zemljeimati u vlastitim procesima usklađivanja i implementacije Direktive, teško je procijeniti kakav bi se scenarij mogao odigrati u Hrvatskoj. Sa sigurnošću se jedino može pretpostaviti da Ministarstvo kulture sa svojim dijelom posla neće žuriti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime