Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu: Samo 31 posto Roma pohađa srednjoškolsko obrazovanje

0
46
Foto: ombudsman.hr

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu ističe nepotizam i diskriminaciju na temelju mišljenja, rasne, nacionalne i etničke osnove kao glavne probleme u Hrvatskoj. Uz to, izvješće upozorava na nizak stupanj ostvarivanja medijskih sloboda, nedostatak zdravstvenog osoblja, porast stope rizika od siromaštva (20% građana živi u riziku od siromaštva) i rašireno negiranje zločinačkog karaktera NDH. Osim navedenog, ono sadrži velik dio posvećen problematici diskriminacije Roma.

Naime, izvješće ukazuje da diskriminacija Roma uključuje prepreke u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, zaštiti zdravlja, te veliku društvenu isključenost, predrasude, stigmatizaciju, govor mržnje i nasilje. Također, napominje da navedena diskriminacija uzrokuje i realne troškove u društvu, pogotovo kroz izgubljene mogućnosti zarade i zapošljavanja uslijed isključenosti romskih djevojčica iz sustava obrazovanja zbog diskriminacije temeljem spola i nacionalnog podrijetla.

Romi su također izloženi etničkom profiliranju, osobito u trgovačkim centrima. Naime, 45% Roma u Republici Hrvatskoj smatra kako ih je u posljednjih pet godina policija zaustavila isključivo zbog romskog podrijetla, a ne zbog protupravnog ponašanja. Stoga bi policijskom postupanju pri zaustavljanju pojedinaca trebalo posvetiti više pažnje, navodi izvješće.

Čak 69 posto romske djece u dobi od tri do šest godina ne pohađa ni dječji vrtić ni predškolu. Posljedično, veliki broj romske djece pri upisu u osnovnu školu ne vlada u dovoljnoj mjeri hrvatskim jezikom pa je njihovo uključivanje od prvog dana otežano. Unatoč tome, 95 posto romske djece od sedam do 14 godina pohađa osnovnu školu, čime je gotovo dosegnut postotak obuhvaćenosti opće populacije. No, samo 31 posto Roma u dobi od 15 do 18 godina pohađa srednju školu, a glavni razlozi za to su financijski.

Vrlo ozbiljan problem je i onaj nezaposlenih mladih Roma koji, zbog manjka obrazovanja, čak i kada se uspiju zaposliti, to biva na javnim radovima, što ne nudi trajnu zaposlenost i ne povećava mogućnost zapošljavanja stjecanjem trajne kvalifikacije.

Romi su iz društva isključeni i uvjetima stanovanja, navodi izvješće. Tek četvrtina romskih kućanstava u RH je prostorno integrirana među većinskim stanovništvom, dok svi ostali žive u izdvojenim lokalitetima koji imaju puno lošije uvjete stanovanja, odnosno manjak komunalnih i infrastrukturalnih usluga. Izvješće glavni problem pronalazi u radu nadležnih državnih, regionalnih i lokalnih tijela gdje nedostaje bolja i učinkovitija suradnja i koordinacija za rješavanje poteškoća specifičnih za romsku nacionalnu manjinu. Primjerice, u Međimurskoj županiji, gdje živi uvjerljivo najveći broj Roma, koji su izloženi velikim poteškoćama pri zapošljavanju, obrazovanju i stanovanju, očit je nedostatak koordinacije i suradnje između tijela državne uprave s regionalnim i lokalnim institucijama.

Izvješće tvrdi da bi povjerenstvo za uključivanje Roma trebalo razmotriti mogućnost stvaranja interdisciplinarnih timova između policije, pravosuđa, škola, centara socijalne skrbi, regionalne i lokalne samouprave i drugih, kako bi na lokalnoj razini lakše koordinirali i planirali aktivnosti koje bi uspješno rješavali probleme diskriminacije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime