Prikaz robovlasničkog sustava u Rumunjskoj kroz kameru Radua Judea

  • EnglishEnglish
  • 0
    227
    Foto: calvertjournal.com

    Film Bravo! (Aferim!) rumunjskog redatelja Radua Judea iz 2015. godine prva je ekranizacija robovlasništva u Rumunjskoj, čime je izazvao veliko ogorčenje rumunjske javnosti. Usprkos tome, film je postigao veliki uspjeh. Prikazan je na 65. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu gdje je Jude osvojio nagradu Srebrni medvjed za najboljeg redatelja, a izabran je i kao rumunjski film prijavljen za Oscara. Bravo! prikazuje rasistički ustrojen robovlasnički sustav u kojem su Romi bili robovi bogatih bojara (plemića), što je zataškana povijesna činjenica u Rumunjskoj, ali i u cijeloj Europi.

    Bravo! je smješten u prvu polovicu 19. stoljeća u Wallchiji gdje lokalni policajac Constandin biva unajmljen od lokalnog bojara Cindescua da pronađe Carfina, odbjeglog romskog roba. Constandin kako bi pronašao Carfina ucjenjuje, tuče i vrijeđa druge Rome u nadi da će mu reći informaciju gdje se bjegunac nalazi. Sekvence vrijeđanja i batinjanja prikazuju potpunu obespravljenost Roma koji znaju da ako uzvrate udarac ili uvredu bit će bičevani ili pogubljeni. Zastrašujuća scena u filmu je kada se Constandin i njegov sin voze u kočiji s pravoslavnim svećenikom kojeg pitaju jesu li Romi uopće ljudi, na što im on odgovori da jesu, ali su potomci Noinog sina Hama koji je na oca bacio konjska govna te ga je zbog toga Noa prokleo da bude crn kao izmet. Iz tog razgovora uočavamo rasističku mitologiju koja je bila prisutna u religijskim institucijama diljem Europe te se mislilo da pravo po krvi apsolutno uvjetuje način na koji su pozicije moći u društvu podijeljene. S takvom rasističkom ideologijom se suočavamo i danas uvijek kada čujemo da određena rasa, narod ili spol imaju posebne karakteristike zbog kojih su podređeni ili nadređeni, bogatiji ili siromašniji. Pravoslavni svećenik zatim napominje da jedino Židovi nisu ljudi te da ih sve treba uništiti, čime redatelj prokazuje i duboko ukorijenjen europski antisemitizam. Scena postaje još strašnijom kada čujemo da se policajac Constandin, predstavnik rumunjskog zakona i morala, divi svećenikovim izjavama te ga naziva mudrim čovjekom, što mnogo govori o vezi državne i crkvene vlasti.

    Constandin i njegov sin pronalaze roba Carfina koji se skrivao kod nekog zanatlije kojem je pomagao u poslu. Kod istog se zanatlije skrivao i jedan dječak romskog podrijetla koji je pobjegao od vlasnika jer ga je ovaj jako tukao te prebio njegovog starijeg brata do smrti. Usprkos tome, policajac Constandin prodaje dječaka na sajmu novom robovlasniku, što iznova ukazuje na potpuni očaj i obespravljenost Roma u 19. stoljeću.

    Rob Carfin objašnjava Constandinu da je pobjegao jer je spavao s bojarovom ženom te moli policajca da ga ne odvede bojaru jer će ga ovaj sigurno ubiti. U filmu je obrađen i izostanak ženskih prava. Naime, Constandin sebi i sinu plaća prostitutku govoreći mu da to ne smije spomenuti svojoj majci, Constandinovoj supruzi, koju je on već i prije i varao dok je silovao po selima za vrijeme rata. Iz navedenog, između ostalog, primjećujemo da žene nisu smjele propitikivati što muškarac radi dok je na poslu.

    Foto: variety.com

    Nešto kasnjije saznajemo i da je bojar slomio kičmu svojoj ženi jer je spavala s Romom. Tukao ju je štapom, što je po propisima tadašnjeg zakona bilo dozvoljeno i još gore, društveno prihvaćeno, što Constandin pojašnjava riječima da je na ženama dužnost primanja muževih udaraca. I sam policajac Constandin prima udarac od bojara kad ga je molio da Romu Carfinu poštedi život, a Carfin biva brutalno osakaćen i nakraju ubijen.

    Ovaj nam film donosi prikaz izuzetno teškog života Roma u robovlasništvu koje je na području Europe trajalo u razdoblju od 14. do 19. stoljeća, u kojem su Romi radom vlastitih ruku zarađivali bogatstvo bijelom čovjeku. Osim te glavne i iznimno zapostavljene tematike Bravo! nam nudi uvid u čitav niz nepravdi koje su bile smatrane prirodnima prije manje od 200 godine, čime nas tjera da se zapitamo postoji li uopće nešto kao romska, ženska ili bilo kakva etnička, narodna, rasna i rodna priroda, ili se zapravo radi o nizu izmišljenih priča, perpetuiranih mitologija, ispričanih sa svih strana kako bi se opravdala društvena nepravda, u svrhu očuvanja interesa onih najmoćnijih.

    Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

    Komentiraj

    Unesite svoj komentar
    Unesite svoje ime