Europskom sudu za ljudska prava podnesen zahtjev zbog rasističke izborne kampanje u Češkoj

0
79
Foto: Flickr / Ondřej Němec

Četiri se građana romske nacionalnosti pobunilo zbog izjava koje potiču na mržnju, korištenih tijekom proteklih lokalnih izbora u češkom gradu Mostu. Njihova je žalba stigla do Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Naime, češki konstitucionalni i regionalni sud odbili su navedene prigovore koji bi poništili rezultate lokalnih izbora. Prema riječima odvjetnice Pavle Krejči pritužba na Europskom sudu tvrdit će da je Češka prekršila svoju obvezu zaštite prava koja su navedena u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Izbori su uključivali izjave o prisilnoj oplodnji te o prilagođavanju Roma ostatku društva tako da ih se uzgaja u klinikama. Tijekom kampanje su se upućivali izrazi poput “štetočina” i “ološ” te je izjavljeno da je problem Roma rješiv samo kroz “konačno rješenje”, što je naziv nacističkog plana za eliminaciju Židova tijekom Drugog Svjetskog rata.

Navedene su izjave dolazile iz stranke SMM (Sdružení Mostečané Mostu), a neki od slogana koje su koristili su sljedeći: “Neasimilirajuće ne treba osloviti nego je potrebno konačno rješenje” i “Ako se ne znate ponašati, ne možete s nama živjeti”, a SMM-ova je platforma uključivala točku koja se zvala “Sagradit ćemo selo za ološ”.

Jedan od tužitelja, Roman Šváb, izjavio je kako ga je na odluku o tužbi potaknuo događaj kada je čuo dvojicu dječaka koji su gledali letak SMM-a na kojem je pisalo “Sagradit ćemo selo za ološ”. Jedan od dječaka upitao je drugog tko je ološ, a ovaj mu je odgovorio: “Zar ne znaš? To smo mi, Cigani”. Drugi tužitelj, Peter Bažo, izjavio je kako se odlučio na tužbu dok je razgovarao s ostalim tužiteljima. Zaključili su da ako se takva retorika nastavi njihova djeca više neće imati hrabrosti učiniti to što oni sada čine jer će se naviknuti na život kao građani drugog reda. Bažo je nastavio govoreći kako, slušajući SMM, ima osjećaj da se vratio u 1930-e o kojima su mu govorili djed i baka. Retorika je ista, ali Romi u tom razdoblju nisu imali institucionalnu moć braniti se neovisnim sudovima kao što on to ima danas. Stranka SMM bila je treća na izborima te je osvojila osam od četrdeset pet sjedišta lokalne skupštine.

Češka pučka pravobraniteljica prava Anna Šabatová komentirala je ovaj slučaj naglasivši kako Česi često pričaju o Romima koji se odbijaju integrirati u društvo, a zanemaruju mnogo važnije pitanje: Jesu li Romima pružene mogućnosti za priključiti se društvu?

Problem koji Šabatová ističe je onaj segregacije romske djece u školama što opstruira kasniju integraciju u društvo. Naime, pozivi Čeha na integraciju Roma čine se licemjernima
kada uvidimo da se istovremeno nadaju da se Romi nastave obrazovati u “svojim” školama te žive što dalje od njih u “svojim” getoima. Šabatová upozorava kako segregacija nije nekakav apstraktan akademski problem nego opipljivo, istinsko uništenje budućnosti romske djece koja nikada neće susresti vršnjake većinskog stanovništva, kao ni oni njih. Češke škole razdvajaju čitave društvene skupine te se postavlja pitanje kako će kasnije te skupine uspješno komunicirati.

“Postoji velika vjerojatnost da romskoj djeci u segregiranim školama nikada neće pasti na pamet da mogu postati programeri, odvjetnici ili učitelji jer nisu okruženi vršnjacima koji imaju takve ambicije. Romska djeca nemaju niska očekivanja od života zbog drugačijih gena, već zbog niskih očekivanja roditelja koji su zbog niza društvenih okolnosti primorani živjeti na marginama društva te nisu u stanju uvidjeti mogućnosti svoje djece”, navodi Šabatová.

Zanimljiv je način na koji se broj “romskih škola” povećava. Naime, mnoge škole nisu osnovane s takvom funkcijom nego slučajno imaju osoblje koje se vrlo dobro nosi s integracijom romske djece. Iz tog razloga, druge škole, koje se ne znaju nositi s time, šalju
romsku djecu njima te ih na taj način segregirajući. Ako neka škola dobije reputaciju “romske škole”, to će i postati, jer će roditelji bijele djece polako u njih prestajati upisivati svoju djecu. Odgovornost za inzistiranje na svim školama kao otvorenim je na ministarstvu obrazovanja, koje prema Šabatovoj ne obavlja svoj posao. Šabatová naglašava kako postoji niz studija koje ukazuju da segregacija uvijek rezultira intenzivnijom socijalnom isljučenosti, jačim društvenim napetostima između različitih skupina stanovništva i produljivanjem začaranog kruga siromaštva, a raseljavanje odgojitelja i učenika destabilizira lokalne obrazovne sustave. Također, segregacija uzrokuje značajne gubitke bruto domaćeg proizvoda jer ekonomija ne iskorištava talent romske djece koja ostaju zarobljena u siromaštvu. Navedeni se rezultati svakako podudaraju s netrpeljivosti koja se događa i prolazi nekažnjena u Češkoj.

Osim kritike, Šabatová nudi i rješenja – kvalitetno predškolsko obrazovanje za sve, prikladni dizajn škola po kvartovima, dobro organiziran prijevoz za one koji žive dalje od glavnih kvartova, kvalitetna priprema učitelja za rad s etnički heterogenim razredima, prevencija vršnjačkog zlostavljanja te osigurana financijska pomoć za obrazovanje djece siromašnih obitelji.

Dok se to ne dogodi, svaki oblik prigovaranja većinskog stanovništva o tome zašto se Romi ne integriraju ostaje na granici između lijene apstrakcije i općeg licemjerja. Ako se osoba sa šest godina izozastavi iz zajedničkog sustava, ne možemo očekivati da će kao odrasla postati njegov integralni dio.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime