Romska glazba koju Europljani mogu razumjeti, a Romi osjećati kao svoju

0
267
Foto: Phralipen

Alexian Santino Spinelli sebe će opisati kao umjetnika i aktivista, patriota humanosti i romske kulture. Alexian je njegovo umjetničko ime koje se vezuje uz njegovu glazbeno-umjetničku karijeru, a inače je po zanimanju profesor Santino Spinelli.

S ponosom govori o svojim korijenima koji sežu šest stoljeća u prošlost. Tada je grupa Roma iz Bizantskog Carstva došla u Italiju te se naselila u Abruzzo, regiju središnje Italije. U vrijeme Napuljskog Kraljevstva u kojem su dokumenti o izgonu bili svakodnevica Romi, Spinellijevi preci, strahovali su od izgona, iako su na tim prostorima živjeli već desetljećima. Zbog toga su prihvatili ponudu lokalnog gospodara iz utjecajne obitelji Spinelli iz Napulja da preuzmu njegovo prezime kako bi se zaštitili. Bio je to iskaz dobre volje i pomoći sugrađanima, a slično su postupile i druge stare talijanske obitelji, primjerice Berlingeri i del Duca.

Spinellijeva glazbena karijera, koja traje gotovo trideset i pet godina, vrlo je impresivna. Počeo je svirati kao dijete i nije ni sanjao da će jednoga dana nastupati na pozornici veličine nogometnog stadiona te da će kolona obožavatelja biti duga četiri kilometra. Održao je preko tri tisuće koncerata po cijelom svijetu te okupio pedeset i četvoro profesionalnih glazbenika iz raznih dijelova svijeta i organizirao Europski orkestar za mir, a opisujući taj projekt Santino je rekao:

“Europi je potrebna širina. Mi smo protiv diskriminacije bilo koje vrste. Potrebno je poštivati svakog čovjeka, svaku kulturu i religiju. U demokratskim sustavima svatko mora imati svoje mjesto u društvu. Ovim orkestrom želim kreirati jedinstveni europski romski glazbeni stil koji trenutno ne postoji u Europi. Romska glazba podijeljena po regijama ima svoj vlastiti stil, primjerice na Balkanu, u Francuskoj ili u Španjolskoj.”

Foto: arhiva

Upravo o različitosti stilova romske glazbe i njezinom razvoju u šest smjerova (orijentalni, balkanski, mediteranski, istočno-europski, zapadno-europski i južno-američki) Santino Spinelli, podučava studente. Ističe kako svaki od usmjerenja sadrži podstilove koji prate evoluciju glazbe. Također postoje tri načina izvođenja te glazbe – jedan za zabavu, kada Romi nastupaju za ne-Rome kako bi zaradili za život, drugi je onaj profesionalni, kada izvode komercijalnu glazbu za televiziju, radio ili kazalište, i treći način izvedbe kao autentičnog performansa kada sviraju sami za sebe.

Različiti stilovi romske glazbe mogu biti izmiješani kako bi stvorili nešto novo, na europskoj razini. Trenutno postoji samo lokalni folklorni stil. Slično je bilo i sa Beethovenom i njegovih devet simfonija. On je rođen u Njemačkoj i inspiriran njemačkim stilom, ali to je svjetska glazba, univerzalna za sve. Mi Romi moramo kreirati tu univerzalnu europsku romsku glazbu koju Europljani mogu razumjeti, a Romi osjećati kao svoju.”

U lipnju 2012. godine Spinelli je pjevao molitvu “Oče naš” na romskom jeziku papi Benediktu XVI. povodom Svjetskog dana obitelji, a tada je bilo prisutno čak 800 tisuća ljudi. U listopadu 2015. godine je zajedno s Alexian grupom izvodio nekoliko svojih skladbi za papu Franju na nacionalnoj televiziji.

“Obitelj je najvažnija komponenta u mom životu. Kad smo nastupali za papu obuzeo me osjećaj emotivnosti i zajedništva. To je bitno ne samo za mene osobno, nego i za ideju koju predstavljam – kroz romsku umjetnost i kulturu.”

Spinelli, koji je prošlogodišnji dobitnik nagrade “Šaip Jusuf” za istaknuti rad i djelovanje na promicanju romskog jezika i kulture, vrlo je aktivan u borbi za prava i položaj Roma, posebno u Italiji gdje živi. Zalaže se da 4. i 5. listopad budu proglašeni danima romske kulture jer su ove godine na te dane obilježena stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu te je svečano otkriven prvi spomenik romskim žrtvama u Italiji. Spomenik je postavljen u Parku sjećanja u gradu Lancianu, djelo je kipara Tonina Santeusanija, a veličinom je drugi najveći spomenik romskim žrtvama stradalim u Drugom svjetskom ratu u Europi. Najveći se spomenik nalazi u Berlinu i on je posvećen stradalim Romima i Sintima tijekom genocida nacističkog režima u Njemačkoj, a na njemu se nalazi Spinellijeva pjesma “Auschwitz”.

Foto: Phralipen

Spinelli također ističe kako u talijanskim školama djeca nemaju mogućnost učiti o genocidu nad Romima, a Talijani ne znaju što je Samudaripen, za razliku od hebrejskog pojma Shoah s kojim su dobro upoznati. Smatra da je nužno senzibiliziranje javnosti u ovom slučaju, ali isto tako i u slučaju romskog jezika koji nije u skupini od trinaest zakonom zaštićenih jezika u Italiji.

“Takav oblik diskriminacije je porazan jer je jezik prvi korak ka identitetu. Ako jezik nije priznat onda ne želiš ni njegove govornike. To je razlog zašto mnoge romske obitelji ne pričaju više romski jezik jer diskriminacija vodi do asimilacije. Mi želimo biti Talijani, ali sa svojim jezikom i kulturom – talijanski Romi.”

Kao razlog nezaštićenosti Roma na političkoj sceni u Italiji, Spinelli navodi skandalozne izjave talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija o prebrojavanju Roma i žaljenju što se one Rome koji imaju talijansko državljanstvo “mora zadržati i ne može protjerati”.

“On je rasist i to je njegov problem, a ne naš. Ali, stvar je u tome da je njegov problem postao naš problem. On ne zna ništa o romskoj kulturi i Romima. Želeći izgraditi karijeru na tuđim problemima on diskriminira tako da iskrivljuje stvarnost.”

Ipak, Spinelli ističe da je ponosan na Rome jer ne šute već se ograniziraju te, unatoč podršci koju mediji pružaju ovakvim izjavama i idejama onih na pozicijama vlasti, demonstriraju i šalju svoje poruke na razne načine, a svakako i preko glazbe.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime