Predstavljen Priručnik za učitelje i nastavnike “Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941.-1945.”

0
88
Foto: Phralipen

U hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u nastavi povijesti u osnovnim i srednjim šklama, stradanje Roma spominje se uzgredno i većinom u jednoj rečenici u kojoj se navodi da su i oni bili žrtve ustaške vlasti, bez ulaženja u objašnjenje razloga koji su doveli do njihova stradanja, načina na koje su ubijeni i mučeni te posljedica, naročito onih demografskih, koje su ostavili na romsko stanovništvo u Hrvatskoj.

Projekt “Stradanje Roma u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje” provodio se od kolovoza 2017. do kraja 2018. godine u nekoliko faza. U posljednjoj fazi izrađen je Priručnik za učitelje i nastavnike: Romi u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj, 1941. – 1945. čije se predstavljanje održalo danas, 17. siječnja 2019. godine, u prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Autori Priručnika su Danijel Vojak (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb), Goran Lapat (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ivo Pejaković(Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, Jasenovac) i Neven Kovačev (doktorand Poslijediplomskog studija medievistike, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Kako bi se projekt mogao provoditi u školama, mišljenje i dopuštenje zatraženo je od Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je u siječnju 2018. projekt pozitivno ocijenilo i odobrilo njegovu provedbu na temelju stručnog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje. Nakon toga uslijedilo je i pozitivno mišljenje o provedbi projekta Etičkog povjerenstva Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Kako bi bio omogućem uvid u određeni dokument, u Priručnik je uvršten QR kod koje je potrebno skenirati pametnim telefonom.

Foto: Phralipen

Publikacija je objavljena u sunakladništvu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i berlinske Zaklade “Erinnerung, Verantwortung und Zukunft”.

“Što se tiče obrazovnog sustava mi još uvijek radimo po nastavnim planovima i programima koji su izgrađeni na početku 1990-ih koji su u minimalnoj mjeri kasnije bili dorađivani pa je posljednja izmjena nastavnog plana i programa za povijest bila 2004/2005 godine kada je oblikovana u okviru Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Ono što se trenutno nalazi u važećim nastavnim planovima i programima jest da se tema holokausta treba proučavati, ali u nastavnim planovima i programima nema posebne odrednice da bi se trebao proučavati genocid nad Romima ili nad drugim manjinskim zajednicama. (…) Tema genocida nad Romima i tema manjina u obrazovnom sustavu može se vrlo lako aktualizirati kroz multidisciplinarni pristup zbog toga što tema Roma i drugih manjina nije samo tema koja se može poučavati na satovima povijesti već kroz međupredmetnu temu građanskog odgoja i obrazovanja ili u recimo, srednjim školama, kroz predmete poput politike i sociologije. Također, aktualizirati se može i kroz pitanje migracija jer su Romi možda i najpoznatiji migranti kroz cijelu povijest, a uz to što su bili migranti često su, a i još uvijek jesu, na marginama društva bilo da se to radi o Hrvatskoj ili drugim krajevima u kojima žive“, podijelio je recenzent Priručnika Miljenko Hajdarović, nastavnik povijesti, sociologije i politike u Srednjoj školi Čakovec.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime