Ovog je mjeseca obilježena prva obljetnica smrti Madine Hussiny, djevojčice iz Afganistana koja je svoj život tragično završila kao žrtva policijskog progona u Hrvatskoj. U spomen Madini, ali i drugim žrtvama nehumanog europskog migracijskog režima, aktivistkinje su u Zagrebu 21. studenog postavile ploču s Madininim imenom i na taj način preimenovale Trg Republike Hrvatske u Trg Madine Hussiny.
“Politička, ali i posve ljudska gesta kojom se ne zaziva još jedna reinterpretacija događaja ili osobe iz prošlosti, već akt kojim se zahtjeva trenutna odgovornost za počinjeno, za nepovratno izgubljen život. Nitko i niti jedna država-nacija, vlast, vojna sila, ekonomija ili politički režim nemaju pravo određivati čiji život je vrijedan življenja, a čiji nije”, istaknule su tom prilikom.
Osim slučaja Madine Hussiny, na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu pokrenut je još jedan postupak protiv Hrvatske zbog nehumanog odnosa prema izbjeglicama. Tužbu je podnio Abdeljalil Daraibou, marokanski državljanin. Njegov slučaj temelji se na povredi prava na život i prava na čovječno postupanje, kao temeljnih ljudskih prava, s obzirom na to da je teško stradao u požaru u jedinici neadekvatnoj za zadržavanje Postaje granične policije Bajakovo u ožujku 2015. godine. Osim što je on teško ozlijeđen, poginule su dvije osobe koje su se s njim nalazile u prostoriji te je ozlijeđeno i osam policajaca koji su ih spašavali.
U tužbi se navodi kako nije bilo učinkovite istrage ovog teškog incidenta. Daraibou je nakon incidenta pokušao vise puta ostvariti azil u Hrvatskoj koji mu je svaki puta odbijen. Proveo je više mjeseci u detenciji, a nakon zadnjeg boravka u detenciji deportiran je u Maroko.
Inicijative Dobrodošli! i GOOD uputili su ovog tjedna zahtjev za uključenjem djece tražitelja azila i djece izbjeglica bez pratnje u odgojno-obrazovni sustav u što kraćem roku. Zahtjev je upućen povodom Međunarodnog dana djeteta i Tjedna globalnog obrazovanja, u sklopu Preporuka za uključivanje djece tražitelja azila i djece izbjeglica u odgojno obrazovni sustav.
Naime, djeca bez pratnje roditelja ili zakonskog skrbnika u velikom broju slučajeva nisu uključena u odgojno-obrazovni sustav, iako borave u domovima za odgoj djece i mladeži u gradovima u kojima postoji pristup školama drugoj djeci te ne postoji nikakvo opravdanje da se odgađa ili odbija uključivanje ove djece u škole.
Početkom ovog tjedna, diljem zemalja Balkana, ali i u velikom dijelu ostatka Europe, izbjeglice i migranti koji su prisiljeni boraviti vani, u šatorima i improviziranim skloništima, probudili su se u snijegu, na hladnoći i na jakoj kiši. Situacija na grčkim otocima je izrazito ozbiljna, aktivisti poručuju kako bi svi bi trebali biti zabrinuti po pitanju toga što će se dogoditi s onima zarobljenima u kampovima kao što su Moria, Vial, Samos… Uvjeti života su nepodnošljivi zbog nedostatka skrbi od Vlade i velikih organizacija koje bi trebale voditi brigu o ljudima čija je potreba u ovako teškim uvjetima velika.
Iznimno je teška situacija i u Velikoj Kladuši. Vlada Unsko-sanskog kantona na izvanrednoj sjednici održanoj u srijedu 14. studenog zatražila je od Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i policijskih agencija da se i dalje vrši pojačana kontrola prijevoznih sredstava koja idu u smjeru ovog kantona, radi kontroliranja dolaska izbjeglica. Problem sa smještajnim kapacitetima u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja problem te izostaje sustavno rješenje. Stoga mnogi ovih dana borave vani, na hladnoći, bez adekvatne pomoći.
Vijesti o policijskom nasilju prema izbjeglicama i dalje gotovo svakodnevno pristižu te o njima izvještavaju aktivisti, volonteri i mediji prisutni na terenu. Nedavno je i britanski Guardian upozorio na nasilno postupanje hrvatske policije. Objavili su kratki video u kojem se čuju krikovi, a potom se prikazuje osoba srednje dobi razbijena nosa koja govori da ga je pretukla hrvatska granična policija.
Policija i MUP optužbe o nasilju kontinuirano negiraju, dok aktivisti upozoravaju da policija redovito krivi sve druge, a ne sebe, i da se nimalo ne obazire na upozorenja pučke pravobraniteljice niti na pismo povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe koja ih proziva za nasilje prema izbjeglicama.
Ovoga je mjeseca MUP Centru za mirovne studije (CMS) onemogućio ulazak u prihvatilišta za tražitelje azila, odbivši produžiti sporazum o suradnji organizaciji koja pruža podršku izbjeglicama već petnaest godina. “Smatramo kako se radi o političkoj odluci, kojoj je cilj zastrašiti, marginalizirati i udaljiti organizacije koje javno govore o problemima s kojima se izbjeglice suočavaju, kao i o nezakonitim postupcima djelatnika MUP-a prema izbjeglicama”, upozorila je tom prigodom Julija Kranjec iz CMS-a.
Neuvjerljivo im je objašnjenje MUP-a za takvu odluku – navodni nedostatak fizičkog prostora u kojem bi se aktivnosti mogle odvijati te tvrdnja kako ima dovoljno drugih angažiranih organizacija u prihvatilištima.
CMS upozorava kako MUP-ova tvrdnja da su trenutne aktivnosti drugih organizacija u prihvatilištima dovoljne ne stoji, jer mnoge nisu dostupne svim izbjeglicama, posebice smještenima u prihvatilištu u Kutini. Potrebe izbjeglica analizirane su za izradu važećeg Akcijskog plana za integraciju u čijoj izradi su sudjelovale brojne organizacije i institucije, a mjere koje su tim planom donesene nisu se mijenjale i za neke od njih sunositelj je CMS.
Duga i teška zima još je pred nama. I mnoge nakon nje, ako ne promijenimo smjer kretanja i kratkoročne strategije koje ne pridonose rješenju, već samo rađaju nasilje i mržnju. Problemi izbjeglica i migranata su i naši – zajednički, a zajednička je i budućnost.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.
