Kriminalizacija solidarnosti – nova europska svakodnevica?

0
55
Foto: Phralipen

Talijanska vlada krajem rujna je odobrila nacrt novog, strožeg zakona o azilu i repatrijaciji koji je pripremio ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik vlade Matteo Salvini, čelnik desničarske stranke Liga. Prijedlogom se skraćuje vrijeme boravka u prihvatnim centrima za izbjeglice i migrante kojima je odbijen azil te moraju biti vraćeni u domovinu, a ukidaju se i dozvole “humanitarne zaštite”.

Nakon vladina zelenog svjetla, izvršnu uredbu mora potpisati talijanski predsjednik Sergio Mattarella, a  zatim nacrt zakona može biti proslijeđen parlamentarnim zastupnicima na glasanje.

Ovih dana Italijom je odzvanjala još jedna priča. Domenico Lucano, gradonačelnik gradića Riace, inače hvaljen zbog organizacije uspješne dobrodošlice i integracije tisuća izbjeglica, stavljen je u kućni pritvor zbog sumnje da je poticao ilegalne migracije.

Lucano je posljednjih godina postao nacionalna zvijezda, prije svega zbog posebnog modela integracije koji njegovo mjesto provodi nezavisno od državnih politika. Riace je završio na naslovnicama brojnih tiskovina u svijetu upravo zbog posebnog pružanja dobrodošlice izbjeglicama i migrantima. Radi se o gradiću koji je brzo gubio stanovnike, a negativni demografski trend od 2000. godine preokrenuli su upravo uspješnim modelom integracije migranata.

Riace je sada jedno od mjesta s najvećim udjelom migrantskog stanovništva, ali tamo nema tenzija ni ozbiljnijih problema, prije svega zato što je došljacima omogućeno da sudjeluju u lokalnom životu, a općina im pomaže u potrazi za poslom i stanom. Više tisuća prosvjednika prošli je tjedan na ulicama Riacea tražilo puštanje Lucana iz kućnog pritvora, izvikivali su poruke potpore pred njegovom kućom, a na transparentima je, između ostalog, pisalo – “u svijetu ga obožavaju, Italija ga uhićuje”.

Kriminalizacija solidarnosti ne događa se samo u Italiji, već nažalost postaje dijelom europske svakodnevice. U Francuskoj je nedavno osuđen Loan Torondel, branitelj ljudskih prava, optužen za klevetu jer na Twitteru objavio fotografiju policajaca kako zlostavljaju jednog od migranata koji su sustavno bili deložirani iz izbjegličkih kampova u Calaisu. Nicolas Krameyer, voditelj programa Amnesty Internationala u Francuskoj, poručio je nakon osude Torondela:

“Ova zastrašujuća odluka postavlja opasni presedan za bilo koga tko pokušava dokumentirati nerazmjernu uporabu sile koju je koristila policija u Calaisu i diljem zemlje. Također će imati uznemiravajući učinak na rad branitelja prava migranata i ostaviti migrante i izbjeglice u još neizvjesnijoj situaciji.”

Ima, naravno, i onih koji se aktivno bore protiv kriminalizacije solidarnosti – u tijeku je i velika kampanja Welcoming Europe, koju svojim potpisom možete podržati ovdje. Svoj glas protiv nasilja nad izbjeglicama i kriminalizacije solidarnosti digli su nedavno i aktivisti u Zagrebu.

Na Međunarodni dan nenasilja, koji se obilježava 2. listopada, aktivisti i aktivistkinje Inicijative Dobrodošli! zahtijevali su pred zgradom Vlade Republike Hrvatske da se zaustavi nasilje prema izbjeglicama na hrvatskim granicama. Pred Vladu su donijeli slike ozljeda, za koje izbjeglice i migranti svjedoče da su ih zadobili pri pokušaju prelaska hrvatske granice, a moglo se čuti i snimke svjedočanstava.

“Izbor nasilja kao sredstva kojima se žele zaustaviti migracije nije rješenje i suprotan je vrijednostima Europske unije”, poručili su aktivisti, upozorivši kako Hrvatska ne smije biti jedna od zemalja koja će se nastaviti nasiljem obračunavati s ljudima koji traže bolju i sigurniju budućnost. Pozivali su Vladu da ispita sve optužbe za nasilje na hrvatskim granicama i sankcionira počinitelje.

Na nasilje se ovih dana upozorava i s drugih adresa. Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović uputila je pismo premijeru Andreju Plenkoviću, vezano upravo za pritužbe brojnih migranata na ponašanje hrvatske policije. Prvenstveno se radi o uskrati prava na pristup procedurama traženja azila, ali i o stotinama optužbi za nasilje i pljačku, o čemu je u rujnu izvijestila i Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR).

U izvješću Putovanja očajnika o izbjeglicama i migrantima koji su stigli u Europu ili pred njene granice ove godine UNHCR spominje Hrvatsku kao zemlju s čijih je granica vraćen značajan broj ljudi bez da im je dozvoljeno apliciranje za azil, ali i na čijim su granicama ljudi umirali ili trpjeli fizičko nasilje.

Povjerenica se poziva i na prijave brojnih organizacija koje se na terenu bave izbjeglicama, ali i izvještaj pučke pravobraniteljice Lore Vidović za prošlu godinu, u kojemu se kritizira hrvatske vlasti zbog uskraćivanja informacija o prijavama nasilja nad izbjeglicama.

“Zabrinuta sam izvješćima koja sam zaprimila od stručnih organizacija koje se bave izbjeglicama i migrantima, a koje su mi pružile dosljedne i utemeljene informacije o velikome broju kolektivnih protjerivanja iregularnih migranata iz Hrvatske u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, uključujući i potencijalne tražitelje azila. Posebno su zabrinjavajući navodi o sistematskom nasilju korištenom od strane hrvatskih organa reda protiv tih osoba, među kojima su bile i trudnice i djeca”, ističe se u pismu koje je uputila Mijatović.

Ovo upozorenje dolazi upravo u trenutku kad Hrvatska predsjedava Vijećem Europe. Podsjetimo se, radi se o instituciji čija je misija jačanje demokracije, zaštita ljudskih prava i pravne države.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime