Prema aktualnom Zakonu o socijalnoj skrbi pravo na zajamčenu minimalnu naknadu nema samac ili kućanstvo koje je vlasnik osobnog vozila ili koristi osobno vozilo u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe. Upravo se mnogi Romi susreću s tim ograničenjem obzirom da žive udaljeni od grada i nemaju mogućnost koristiti automobil za osobne, prijeke potrebe.
Kako je pučka pravobraniteljica u svom izvještaju za 2017. godinu navela, u dijelu koji se tiče diskriminatornih odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, kriteriji utvrđivanja prometne izoliranosti su nejasni i nejednaki u različitim dijelovima zemlje te slijedom toga dolazi do nejednakog postupanja povezanog sa etnicitetom i nacionalnim podrijetlom korisnika socijalnih naknada.
U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku jučer, 13. lipnja, održan je sastanak predstavnika Roma i predstavnika Centara za socijalnu skrb iz desetak županija. Sastanku je prisustvovala i ministrica Nada Murganić koja je sa suradnicima prezentirala Zaključak o provedbi članka 29. Zakona o socijalnoj skrbi koji se tiče korisnika i mogućnosti korištenja osobnih ili posuđenih osobnih vozila.
Načelnica Sektora za koordinaciju politika i unapređenje stručnog rada centara za socijalnu skrb, Tatjana Katić Stanić, svjesna je ograničenja sadašnjeg Zakona o socijalnoj skrbi koji je na snazi, a čija je dorada predviđena tek 2019. godine, te je istaknula bitnost definiranja prometno izoliranog naselja vodeći se dokumentima drugih resornih tijela kako bi se ista definicija mogla primjenjivati na području cijele Republike Hrvatske.
“Prometno izolirana naselja su sva naselja koja su udaljena više od 2 km od najbliže stanice javnog prijevoza koji imaju manje od dva puta dnevno svaki dan u tjednu prometnu povezanost javnim prijevozom s urbanim i ruralnim središtem u kojim je moguće ostvariti zdravstvenu zaštitu opće (obiteljske) medicine, nabavu živežnih namirnica i drugih potrepština / koje nemaju prometnu povezanost sa sjedištem jedinica lokalne samouprave najmanje jednom djevno u radnim satima i iz kojih nije moguće javnim prijevozom u istom danu otići i vratiti se kako bi se ostvarila prava iz usluge pri javnim tijelima (css, sudovi, primarna zdravstvena zaštita, policija, škola…), naglasila je Katić Stanić.
Vezano na to “u odnosu na korištenje osobnog registriranog vozila koje je u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe osoba koja ima prebivalište/boravište u nekom od prometno izoliranih naselja, koja su pethodno opisana, vlasništvo osobnog registriranog vozila ili korištenje osobnog registriranog vozila druge pravne ili fizičke osobe ne smije biti prepreka za ostvarivanje prava na zajamčenu novčanu naknadu.”
Ministarstvo je svjesno propusta tim više jer je očito da postoji diskrimatorna odredba u dijelu koji se tiče posjedovanja vlastitog vozila. Iz toga proizlazi da onaj tko ima vlastito vozilo može ostvariti pravo na novčanu pomoć za razliku od nekoga tko to vozilo posudi od druge osobe.
“Iako se posjedovanje automobila može činiti kao nepotreban luksuz ili rastrošnost, za većinu romskih obitelji to je životna potreba, budući da su romska naselja većinom izdvojena i često prometno izolirana, što pridonosi daljnjem produbljivanju siromaštva i socijalne distance”, stoji u spomenutom Izvješću pravobraniteljice.
Nadalje, vezano uz navedeno Izvješće pravobraniteljica u dijelu koji se tiče preporuka izlaže “Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da do kraja 2018. izradi prijedlog potrebnih izmjena potencijalno diskriminatornih odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, koje priječe korisnike naknada da imaju vlastito, odnosno koriste tuđe vozilo, te da se ujednače kriteriji utvrđivanja prometne izoliranosti u svim dijelovima zemlje, radi izbjegavanja nejednakog postupanja, povezanog za etnicitetom i nacionalnim podrijetlom korisnika.”
U tom smislu dodatno je objašnjeno što je to prometna izoliranost i u kojim slučajevima korisnici mogu koristiti vozila bez dovođenja u pitanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu što do sad Centri nisu ujednačeno definirali. Pored toga ostatak sastanka raspravljalo o pravu rada u javnom radu / radu za opće dobro bez gubljenja prava na zajamčenu minimalnu naknadu te ostalim problemima romske nacionalne manjine.
