“O lafi berber si tromalo manuš, amen sam tromale” vakerelasa mange anglal nesave berša jek manuš katar utarali Afrika. Majbut mangela sa o biagor so ka čhuvel manuš ani gogi ani pustinja, ko than katar limitirime simantre save so aven katar modernikano koncepto e phuvenge. Tgani dijem man gogi ko Slobodan Berberski thaj gndisardem: “pa vov sasa duj fori tromalo manuš, alavesa thaj palalavesa”. A dzivdipasa!
O Berberski si jek katar majbare romane gajakora (pjesnik) ko kala thana, bijando ko 1919 berš ko Veliki Bačkerek (Zrenjanin), a mulo 1989 berš ko Beograd. Sasa jek katar o inicijatora e akcijake e jugoslavijake romenge Rom rodel than telo kham, savi so šurarkerda ko 1967 berš thaj sasa avgo prezidenti ki Romengi sumnaleski organizacija. Jek drom ko Beograd ki mahala Zvezdara agive phiravel lesko alav.
Avel amenge šelberšipe katar lesko bijanipe. Ka ovol li disavo utsavalipe(proslava) ko Beograd, Zagreb ja khatinde aver ko sumnal kale manušeske savo so marelasa pe baš romenge nijamora thaj baro manuš e gajakoske lafeske? Ka lipara li o tatipe leske čhibake, jekhutno dikhibe ko sumnal, mangipe e manušeske, dzivdipaske thaj gudlipe savo so dija amen ko vakti kana crdasa thaj kana sa karanluko.
Sar so hramosarel o Dragan M. Jeremič, recezenti ki jek katar leske lila poezija: „ko leskere stihora e lafenge si tang (tijesno), a buhlo si e sugestienge, havljaribaske thaj metaforenge. Lesko vakeribe si gasavo sar te phene vakjarolasa len phandle dandencar, dukhasa thaj zoresa savo so lungo pašljola sa lese ano kolin“.
Ki gili Sa ov hramosarel: “Sa phiravel e dujeslojengi kora. Niso našti late te čhive, nisosa našti te ulavela. O jazo si taro sa o riga e bukjenge”.
Ki gili Nange vakerel: “Sar bimortikake elenora ulava o sutoni egzistiribasa. Šuna pobut hape sar tazdivi kaj si dzuvde. I rat kana ka gustol čuče sam sar trska.
Odorigate kaj so avera gajakora gugljarenasa tha romantizirinasa i “čerga” e romengo phiripe, o Berberski čuvel amen te ukusisara o pelino katar bikheresko čačutnipe thaj lako nanijamalipe, naastaribe thaj paldipa – so ande dzi phiripe.
“Posaven e prnage pngren ko drom”, hramosarel vov.Golesa nimukel amenge te naša katar dzovjapjalipe thaj distanciribe katar “romane problemora” thaj “romano eksperiensi”, nidel amen goja egzotikaavraldan, numa del dzovapjalipe savorenge amenge, biiramo phandipe maškarphandipe ko sasuitnipe.
Nesave čipote ko dzivdipe ačon hor ki memorija, nesave gnde thaj lafora save so ka arakha len, aven pal amende beršencar. Kana ko jek purano lil giljencar arakhlem O dzaibe e phraleske Jaka, majpendzardi poema katar Berberski, manglem gola stihora te bičalav savorenge so pindzarav len, te iranav len ko muj tari javin dzi karanluko thaj te drabarav sa so hramosarda o Berberski.
“Mulo si o vakti. Ni baron o senke, ni o give”, hramosarel o Beberski o meripe pe phraleske Jakal thaj lesko romano prahovibe. I gili agorkerel stihoncar: “Ov mudro Phureja. O plivibe nidzanel bašo grebeno. Sakana san anglal amende. Sakana san pala amende”. But cra dajek ingjarda o kontinuiteto katar egzistiribe.
Sar so dzala sa ko drom thaj phandelasa pe e Romencar katar duj sumnala, o Berberski baš paralelnikane čačipa e nanijamale manušenge sakana hramosarela sa ko pere gilja. Ko Hramovobe avereske hramosarel: “Perada amen i ladz thaj akana rotakeren amen sar table. Sako give čuva e šeširatelo kale metroa. Ko pladne thaj akšamese avena ko kurko. Amenge mukena salde santimora. Trujal amende si pijavice. Nikote našti dza…Sakana ponekas ingjaren, dajekhe muken modro. Vakerena: tromalipasko rošalipe”.
O mareba baš romenge nijamora thaj o strasti te hramosarel ikjarol le sa dzi ko agor katar o dzivdipe. Pala leste ačile lila save si irame ko pobut čhiba: Palo bršim ka ovol spektari (1950), Anglonilaj thaj jakha (1952), Tang (1955), Kijameti (1959), Marebasko dnevniko (1959), Baro dive (1964), Kote (1968) , Dzaibe e phraleske Jakala (1976), Sar bimortikakere elenora (1977), Panda o suno te agorkerel (1979), Megje (1982), Sakodivesipe (1983), Bidzarde panja (1984), Dub (1986).
Sar ki Balada čhordi lileski rat, sar te dikhavle ikljol katar o kher dikhibasa ko badal, a ko kher khuvela dikhibasa ki phuv. Thaj sahne bibahtasa thaj karanlukosa o 20 zamani ni ačol katar mareba, ni mukel o pelino e sumnalesko te kerel le zoralo thaj te merarel le.
Ki gili Vrelo hramosarel: “Ki epaš i rat te phandije me kokaloske vasta, te čhinde me vene, te čute mange okovora ko nage kokala. Naj te trovin i haing menušese.” Thaj ni trovisarde.
