Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu: Najviše je zločina motivirano nacionalnim ili etničkim podrijetlom oštećenika

0
100
Foto: pixabay

Prema Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu i u skladu s podatcima iz prethodnih godina, najviše je zločina motivirano nacionalnim ili etničkim podrijetlom oštećenika, pri čemu su četiri djela počinjena prema Romima, tri prema Srbima te dva prema Bošnjacima, a osobe homoseksualne orijentacije bile su metom zločina iz mržnje u pet slučajeva.

Nešto više od četvrtine smatra da bi Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbili mnogo klijenata, a oko trećine kako ne bi trebalo zapošljavati azilante. Kako bi se umanjili ovakvi isključivi stavovi, koji mogu dovesti do diskriminacije, osim obrazovanja o zajedničkim vrijednostima i uvažavanju različitosti, važno je različitost iskusiti u svakodnevnom životu. Primjerice, istraživanje o stavovima učenika osnovnih škola u Varaždinu pokazalo je da u školi koju zajedno polaze romski i hrvatski učenici 57,4% učenika želi dijete romskog podrijetla za prijatelja, dok u školi koju ne polaze Romi, prijatelje romskog podrijetla želi samo 17,3% učenika.

Obrazovanje

Tijekom 2017. nisu podmirivani troškovi školovanja/prekvalifikacije pripadnika romske nacionalne manjine, jer Povjerenstvo koje donosi suglasnosti za raspodjelu financijske pomoći od rujna 2015. nije održavalo sjednice. Radi toga, obrazovne su ustanove za podmirivanje troškova prekvalifikacije teretile polaznike, proizvodeći zamjetan odvraćajući učinak. Zatim, MZO stipendira romske učenike s 500,00 kn, dok 300,00 kn primaju Romi učenici ponavljači, ukoliko su promijenili program. Međutim, ukoliko ne promijene program, gube stipendiju u potpunosti, što mnogi ne znaju. Kako su mnogim učenicima romskog podrijetla stipendije nužne, zbog njihovog gubitka uglavnom su odustajali od daljnjeg školovanja, vraćajući se u začarani krug neobrazovanosti, nezaposlenosti i siromaštva. Osim nedostupnih informacija o mogućnosti zadržavanja barem dijela stipendije za ponavljače, nejasno je i zbog čega promjena programa osigurava daljnje primanje stipendija, a ostanak u istom programu, čiji kurikulum je učenik već pratio, to ne omogućava.

Foto: screenshot/http://ombudsman.hr

Stanovanje

Stanovanje Roma izaziva kontroverze i otpore već u fazi planiranja. Naime, tijekom 2017. u javnosti se pojavila informacija o planu Grada Zagreba za preseljenje nekoliko romskih obitelji u novoizgrađeno naselje Sveta Klara. Dio stanovnika ovog i okolnih naselja javno se žestoko pobunio, a i djelu romske zajednice takav plan nije bio prihvatljiv. Pojedini Romi ne žele novi „geto“, a starosjedioci ne žele „romski geto“ u svojem kvartu. Grad Zagreb je iznio dugoročne planove izgradnje naselja za stanovnike s povećanim socijalnim potrebama, no njihova konkretizacija se ne čini skorom.
Mnogo je suprotstavljenih mišljenja Roma, pripadnika većinskog stanovništva, stručnjaka i tijela zaduženih za kreiranje strategija i provođenja projekata socijalnog stanovanja o najboljim rješenjima za unaprjeđenje uvjeta stanovanja Roma i drugih socijalno ugroženih članova društva, no u RH ne postoji opći propis o socijalnom stanovanju, što otežava sagledavanje cjelokupnog područja.

Zapošljavanje

Osim temeljem dobi, pritužitelji su se pučkoj pravobraniteljici obraćali i radi diskriminacije prilikom zapošljavanja temeljem njihove etničke pripadnosti, pri čemu je u RH naročito pogođena romska nacionalna manjina. I dalje je poslodavcima često neprihvatljivo zapošljavanje Roma, ponajviše zbog raširenih stereotipa o njihovom načinu života i radnim navikama. Rezultati Istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije pokazuju da čak 28,4% ispitanika smatra kako Romi zaposleni u uslužnim djelatnostima odbijaju klijente, dok ih je 24% navelo kako bi im, da imaju vlastitu tvrtku, bio problem zaposliti osobu romske nacionalnosti. Ovome zasigurno doprinosi mišljenje više od 48% ispitanika kako Romi ne žele raditi te da većina živi od socijalne pomoći.

Mediji

I Romi se i dalje portretiraju na neprihvatljiv način, što utječe i na percepciju te manjine u društvu. Neki lokalni internetski portali nerijetko doprinose izgradnji takve slike, objavljujući gotovo isključivo samo one vijesti u kojima su Romi sudionici kaznenih djela, dok negativne i diskriminatorne komentare ispod članaka ne brišu. Da bi se očuvali međunarodni standardi zaštite ljudskih prava, potrebna je pravodobna i adekvatna reakcija svih članova društva, pa tako i novinara koji odlučuju na koji način prenijeti informaciju te je li nešto uopće informacija vrijedna prenošenja, vodeći računa o svojoj društvenoj odgovornosti i profesionalnom i objektivnom informiranju, lišenom nepotrebnih podataka, primjerice o etnicitetu.

Diskriminatorne odredbe Zakona o socijalnoj skrbi (ZSS)

Iako se posjedovanje automobila može činiti kao nepotreban luksuz ili rastrošnost, za većinu romskih obitelji to je životna potreba, budući da su romska naselja većinom izdvojena i često prometno izolirana, što pridonosi daljnjem produbljivanju siromaštva i socijalne distance. Pučka pravobraniteljica od 2015. u izvješćima Hrvatskom saboru preporučuje MDOMSP-u izmjene potencijalno diskriminatornih odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, koje priječe korisnike naknada iz sustava socijalne skrbi da imaju vlastito, odnosno koriste tuđe vozilo, izuzev ako su prometno izolirani, budući da znatno otežavaju položaj najsiromašnijih skupina stanovništva, osobito obitelji s više djece, što je bitna značajka romskih obitelji. Osim toga, u više navrata su policijski službenici zaustavljali isključivo Rome, vozače motornih vozila i dostavljali podatke o tome nadležnim CZSS, koji su im zbog posjedovanja vozila ukidali naknade iz socijalne skrbi, ostavljajući nerijetko cijele obitelji bez ikakvog prihoda, čime su negativni učinci ovih odredbi dodatno pojačani. Pri tome su kriteriji utvrđivanja prometne izoliranosti nejasni i nejednaki u različitim dijelovima zemlje te dolazi do nejednakog postupanja povezanog s etnicitetom i nacionalnim podrijetlom korisnika socijalnih naknada. Iako je Vlada RH u mišljenju na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2015. navela da će spomenute preporuke razmotriti prilikom slijedećih izmjena ZSS-a, i unatoč tome što smo ih i predložili tijekom javne rasprave o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama ZSS-a, one ipak nisu uključene. Pojašnjenje MDOMSP-a da se planira sveobuhvatna izmjena ZSS-a, prilikom koje će se razmotriti svi relevantni prijedlozi o povoljnijim i cjelovitijim zakonskim rješenjima, nije dovoljno jamstvo da će ovaj
problem biti riješen u razumnom roku.

Diskriminacija u postupanju CZSS-a

Tijekom 2017. ured pučke pravobraniteljice utvrdio je diskriminaciju u postupanju CZSS Rijeka, Podružnice Delnice, na koji su zaprimili nekoliko pritužbi Roma/kinja. Ova je Podružnica više romskih obitelji, kao osobe niske razine obrazovanja i informiranosti, povezane s njihovim romskim etničkim podrijetlom, dovela u nepovoljniji položaj u usporedbi s drugim korisnicima. Naime, nije ih u dovoljnoj mjeri informirala te je postupala neažurno kada se radilo o ostvarivanju njihovih prava, a kada bi im pomoć bila i pružena, to bi bilo uz puno odlaganja i nevoljko, iako je djelatnicima bilo dobro poznato da se radi o nepismenim ili vrlo loše obrazovanim osobama, bez pristupa informacijama. No, pritužbe Roma na način rada pojedinih zaposlenika CZSS primamo iz cijele RH. Primjerice, jedan predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine svjedočio je odbojnosti i ružnom ponašanju socijalne radnice prema Romima, koji su nepismeni i teško im je razumjeti propise te dolazi do ekscesa, u kojima se neprimjerenim riječima obraća Romima korisnicima socijalnih potpora. Ni pritužbe ravnatelju centra nisu dovele do poboljšanja, a prisutan je i izrazit strah da će svaka prijava prouzročiti još gore odnose.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime