INTERVJU – Fatime Demir: Želja mi je da Zagreb postane prepoznatljiv akademski centar za romistiku

0
214
Foto: arhiva

U sklopu Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije 2015. godine pokrenut je novi  studij – Diplomski studi romistike. Studij mogu upisati svi studenti koji su svršili preddiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili drugi kompatibilan studij u Hrvatskoj i inozemstvu. Tako se na Romistici izučava književnost i kultura Roma, romski jezik kao obavezni predmeti te niz izbornih predmeta kao što su metodika nastave i školska percepcija romske književnosti, povijest Roma i metodika nastave romskog jezika. “Posebna cjelina posvećena je, da tako kažem, romskom identitetu u umjetnosti, te razvoju romskih umjetnika kroz povijest”, izjavila je profesorica Fatime Demir s kojom smo porazgovarali o studiju Romistike u Zagrebu, njegovoj usporedbi s programima u Makedoniji, odakle prof. Demir dolazi, kao i o temi suvremene Romkinje i njezinoj ulozi u društvu.

Od pretprošle godine radite na mjestu profesorice koja predaje romski jezik i metodiku za romski jezik i književnost  na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kakva su iskustva i reakcije te postoji li interes studenata/ica za romski jezik i kulturu?

Kolegije koji se predaju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u okviru diplomskih (magistarskih) studija Romistike možemo opisati kao kolegije koji se mogu svrstati u jednopredmetnu nastavu Romistike, dvopredmetnu nastavu Romistike i izborne kolegije koji se predaju svim studentima na sveučilišnoj razini. Postoji veliki interes studenata za sve ponuđene kolegije koji su vezani uz jezik, književnost, kulturu i povijest Roma, dok  su obje metodike za romski jezik i književnost zanimljive studentima koji su upisali studij Romistike. Ovo je početak jer studij Romistike djeluje tek dvije godine. Zapravo, tek u nadolazećim godinama očekujemo njegov puni razvoj. Studentima iz Hrvatske zanimljiviji je dvopredmetni studij, a studentima iz zemalja regije i Europe jednopredmetni studij Romistike. Među studentima već imamo studente iz Makedonije i Crne Gore, a upite za sljedeću akademsku godinu dobili smo od interesenata iz Švedske, Nizozemske i Njemačke. Budući da je ovaj oblik studija Romistike, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, jedinstven u Europi, ne čudi nas porast interesa. Želja nam je da Zageb postane prepoznatljiv akademski centar za romistiku koji će znanjem i istraživanjima doprinijeti kreiranju regionalnih i europskih jezičnih, kulturnih i obrazovnih politika Roma.

Što ponajviše zanima studente/ice Romistike? Koja zanimanja su dostupna studentima/icama nakon završenog diplomskog studija Romistike?  

Studente i studentice Romistike zanima sve što je vezano uz Rome. Tražili su način da saznaju više, a upravo im ovi kolegiji to omogućavaju. Na predavanjima studenti se upoznju sa standardnim romskim jezikom. Uče o romskim književnicima, o specifičnostima romske književnosti, o razlikama između romske nomadske i sedentarne kulture. Također, dosta govorimo o romskim skupinama koje žive po cijelom svijetu, o njihovim migracijama i  načinu života. Posebna cjelina posvećena je, da tako kažem, romskom identitetu u umjetnosti, te razvoju romskih umjetnika kroz povijest.

Jedino se na Filozofskom fakultetu u Zagebu uči metodika nastave romskog jezika i romske književnosti, a što je izuzetno važno za pripremu budućih nastavnika romskog jezika i književnosti. Studentima su nakon završenog diplomskog studija Romistike dostupna sva zanimanja vezana uz znanstveno-društvena istraživanja na temu kulture, migracija i etniciteta Roma, kao i šire ruralne i urbane teme. Nadalje, mogu biti stručni analitičari i eksperti za  fundamentalna i primijenjena društvena istraživanja, a za potrebe državnog sektora i nevladinih organizacija. Mogu biti voditelji istraživanja vezanih uz ispitivanja javnog mnijenja i socijalne aspekte društva. Dostupna su im i zaposlenja u obrazovnom procesu primjerice, izvođač nastave na romskom jeziku, predavač u nastavi na temu kulture i književnosti Roma ili mogu raditi u medijima i u kulturnim institucijama.

Budući da ste radili u Makedoniji, možete li povući paralelu u profilima studenata/ica na hrvatskom i makedonskom sveučilištu?

U Makedoniji ima više studenata Roma. U ovoj akademskoj godini, na državne i na privatne fakultete, upisano je više od 300 romskih studenata. Ukupan broj studenata Roma u Hrvatskoj je vrlo mali, samim time taj broj je malen i na studiju Romistike. Studenti su nam uglavnom Hrvati i drugi ne-Romi, a romski studenti došli su iz zemalja regije.

Nažalost, u Makedoniji, usprkos velikom interesu romskih studenata, više ne postoji studij romskog jezika, književnosti i kulture na sveučilišnoj razini. Zbog toga su se pojavili različiti oblici neformalnog učenja poput predavanja, seminara, ljetnih škola, kampova, prezentacija, kulturno-književnih večeri i slično. S druge strane, interes ne-Roma za studij Romistike u Hrvatskoj je daleko veći nego u Makedoniji. O tome govore informacije koje sam dobila s Filološkog fakulteta u Skoplju, a prema kojima je za vrijeme četverogodišnjeg izvođenja izbornog kolegija Romski jezik broj studenata ne-Roma bio vrlo malen.

Kakve su, po Vašem mišljenju, implikacije obrazovnog sustava na društvo u cjelini? Jesu li Romi u Hrvatskoj svjesni važnosti obrazovanja?

Živimo u doba izuzetno brzog znanstveno-tehnološkog razvoja i veoma razvijene informacijsko-komunikacijske tehnologije. Danas samo jedan klik nas dijeli od željene informacije. Očito je da nove tehnologije koje se prihvaćaju velikom brzinom traže i adekvatnu brzinu prilagodbe. To se ponajviše odnosi na obrazovni sustav koji proizvodi potrebne kadrove za razna zanimanja od kojih je puno njih novih na tržištu rada. Obrazovni sustav predstavlja temelj jednog društva te se stoga ubrzano treba razvijati kako bi bio u stanju pratiti znanstveno-tehnološki razvoj i njegove potrebe za novim kadrovima u modernim zanimanjima. U Hrvatskoj se već radi na reformi obrazovanja te je najavljen početak pilot-faze cjelovite kurikularne reforme u sljedećoj školskoj godini.

Sve brze promjene u društvu svakako dotiču i Rome, ali se u romskoj zajednici jako sporo događaju promjene u svakom aspektu života. Razlozi se mogu tražiti  u društvu, ali i u samoj romskoj zajednici. Što se tiče obrazovanja Roma u Hrvatskoj, ne možemo biti zadovoljni s postojećim stanjem. Ipak, možemo reći da se počela razvijati svijest o važnosti obrazovanja kod mladih Roma. Raste broj srednjoškolaca Roma, a to znači mogućnost da u nadolazećim godinama vidimo dio njih i kao studente na fakultetima. Moram istaknuti da je njima velika pomoć stipendija koju dobivaju od hrvatskih i međunarodnih institucija, fondacija i udruga. Da bi se još više povećala svijest o važnosti obrazovanja kao rješenja za bolju integraciju Roma u društvu, poželjno bi bilo da i društvo ponudi pozitivne modele za zapošljavanje obrazovanih Roma.

Kako Vam se sviđa Zagreb?

Ja sam oduševljena Zagrebom. Čini mi se kao jako velik grad, prava europska metropola, ali opet je siguran i to mi je važno. Sviđa mi se stari dio grada gdje se osjeti povijesni duh Zagreba. Volim i tramvaje koje mi u Skoplju nemamo. Na svako odredište stignem brzo, i nekako mi je sve “pri ruci”, a i grad je prepun zelenila i predivnih parkova. Sviđa mi se dinamičnost  Zagreba, njegova čistoća, vedrina i ljubaznost ljudi, količina raznih događanja i mjesta gdje se ljudi mogu družiti, zabaviti i prošetati.

Postoje različite prakse i različita iskustva u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj uključenosti Romkinja u svijetu? Gdje je Romkinja danas?

Postoje razlike između romskih zajednica u raznim zemljama u Europi, ali kao njihov zajednički element može se istaknuti patrijarhalni obiteljski sustav u kojem su žene u podređenom položaju.  Kada je riječ o obrazovanju žena, naročito važnu ulogu ima upravo njezin položaj i uloga u obitelji, odnosno sredini u kojoj živi. S obzirom na loše egzistencijalne uvjete, podređen položaj u svojoj zajednici i obitelji, dvostruku diskriminaciju u društvu, i kao žena i kao Romkinja, mogu reći da su obrazovanje i stupanj zaposlenosti Romkinja na vrlo niskom nivou. Unatoč tome, stvari se ipak mijenjaju, polako, ali se pokreću na bolje. U pojedinim zemljama broj visokoobrazovanih Romkinja je velik.

S ponosom mogu reći da je u Makedoniji postotak visokoobrazovanih Romkinja, studentica na fakultetima i učenica u srednjim školama prilično velik. Romkinje također postaju svjesne uloge koju za poboljšanje njihovog položaja imaju različite udruge i asocijacije pa se počinju uključivati u njihov rad. Kroz takve aktivnosti one znatno osnažuju svoju ulogu roditelja, kako u smislu vlastitog opismenjavanja tako i u smislu podrške koju pružaju djeci tijekom školovanja. Isto tako, pomoću aktivizma razvijaju svoje socijalne i društvene vještine kao i samosvijest o potrebi zauzimanja za vlastita prava i interese, a to je od velikog značaja za ukupan proces osnaživanja Romkinja.

Kako zamišljate jednu mladu Romkinju u europskom društvu?

Zamišljam je kao obrazovanu, zaposlenu ženu, punu samopouzdanja. Ženu koja je aktivna u obrani ženskih prava i koja je ravnopravan partner u obitelji. Ona je svakako i brižna majka koja je ponosna na uspjehe svoje djece.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime