Scenska obrada romana “Ciganin, ali najljepši” na daskama HNK-a

0
58
Foto: Facebook/Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu - Marko Ercegović

Ciganin, ali najljepši, izdan 2016. godine u nakladi OceanMorea, 30. prosinca doživio je praizvedbu scenske obrade romana na daskama Hrvatskog narodnog kazališta. Nešto prije toga, 14. prosinca, autor je gostovao na književnom razgovoru Hoću, knjigu gdje se ponajviše dotaknuo procesa stvaranja svog najnovijeg djela.

Mladi Rom Sandokan zvani Sandi zaljubi se u Međimurku Milenu, bijelu ženu iz susjednog sela Sabolščaka. Ona, rastavljena u kasnim četrdesetima, nepravedno izbačena s posla, vraća se u rodnu kuću gdje se mora brinuti za svojeglava djeda. Nuzat, Kurd iz Mosula napušta obitelj i zemlju koju je zahvatio rat, u potrazi za obećanim životom u Calaisu. Plančić, PR iz zagrebačke policijske uprave poslan je na teren da zataška ubojstvo koje može eksplodirati u nasilje i veliki politički skandal. Veteran Domovinskoga rata održava krhki mir u selu, a policajac na zalazu karijere opsjednut je vizijama kao iz apokaliptičke TVserije Leftovers. Osebujno i kompleksno isprepletene fabule nude Novakov pogled na socijalne ili etničke skupine.

“Za knjigu Ciganin, ali najljepši sam vrlo brzo znao da će to biti četiri narativne linije i znao sam da je nemoguće takvu priču ostvariti bez četiri različite perspektive. To su četiri vrlo snažna glasa koji pričaju iz “ja”. Mislio sam da će proces stvaranja biti lagan – za žensko ću se prebaciti lako jer ako dobro opišeš kontekst onda nije bitno o kakvom živom biću pišeš, za policajce isto jer imam prijatelje policajce koji će mi dati dosta informacija i to je doista bilo tako, za Kurde ću morati čitati, za Cigane* ću isto lako jer sam živio cijeli svoj život šest kilometara od prvog ciganskog naselja, viđam ih cijeli život i sve znam o njima. I onda shvatiš da nemaš pojma ni o čemu. Shvatio sam da ću morati doći u kontakt sa stanovnicima naselja ili onih koji su izašli i taj proces istraživanja je trajao godinu i pol”, izjavio je Novak opisujući kako je tekao stvaralački proces.

Redateljsku palicu preuzeo je Ivica Buljan dok je u predstavi Nina Violić nastupala kao Milena, Dušan Bućan kao kurdski izbjeglica, Luka Dragić kao policajac iz Zagreba te Filip Vidović kao Rom Sandi.

“Problem kod lika mladog Roma jest što mi je bio predobar, svima je opraštao, svima je pomagao i onda sam se prebacio u njegovu perspektivu i dopustio sam mu da gubi vrlinu po vrlinu jer je to ljudski. Ja od njega nisam napravio lošeg lika, ja sam napravio lika koji se doista ponašao onako kako bi se ponašao svatko od nas da je nadomak sreći i da ne može do nje jer se netko u tom trenutku sjetio reći – e nećeš! (…) Trebalo mi je nasilje. Svaka zajednica je tolerantna do neke mjere no svaka zajednica ima svoje mjesto podzemlja odnosno pod pritiskom se počne ponašati agresivno. Kada se to događa? Onda kada postoji eksplicitan čin nasilja ili kad postoji eksplicitan čin ljubavi”, dodao je autor na književnom druženju.

Kristian Novak rodio se 1979. u Baden-Badenu te je djetinjstvo proveo u Sv. Martinu na Muri. Gimnaziju je pohađao u Čakovcu, diplomirao kroatistiku i germanistiku te doktorirao na Poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, analize diskursa i jezične biografistike. Objavio je romane Obješeni 2005. i Črna mati zemlja 2013. godine koji osvaja Nagradu Tportala za roman godine

* Autor koristi riječ “Cigani/n” u slobodnom umjetničkom smislu. Na prvom Svjetskom kongresu Roma usvojene su odluke o romskoj zastavi i prvoj himni kao i proglašenju službenog romskog jezika (romani chiba) i službenim prihvaćanjem naziva “Rom”, što na romskom jeziku znači čovjek.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime