Obilježavanje 15 godina UZPNM-a: Manjinska prava nisu dodatna prava

Tolnauer podsjeća da je UZPNM imao ogroman doprinos integraciji pripadnika nacionalnih manjina u hrvatsko društvo. Živimo u okolnostima recesije i krize, a povijesno iskustvo nas uči da su takve okolnosti uvijek bile plodno tlo za pojavu i iskazivanje netrepeljivosti, ksenofobije, rasizma, stereotipa, predrasuda, antisemitizma, diskriminacije prema svim manjinskim skupinama i zato je potrebno naglastii da manjinska prava nisu ništa dodatno što de manjinama daje već je to sredstvo kojim manjine mogu ostvariti jednaka prava kao i svi ostali građani u ovom društvu.

0
76
Foto: Phralipen

Danas, 11. prosinca, u Hrvatskom saboru održan je skup povodom obilježavanja 15. obljetnice donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (dalje UZPNM). Skup je okupio političare, predstavnike udruga, vijeća nacionalnih manjina, akademske i vjerske zajednice, ali i one koji su radili na kreiranju samog zakona.

Zakonom je stvoren normativni okvir za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Prvi Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina donesen je u prosincu 1991. godine. Taj je ustavni zakon nacionalnim manjinama i zajednicama jamčio ljudska prava i slobode, kulturnu autonomiju, razmjerno sudjelovanje manjina u predstavničkim i drugim tijelima, poseban status općinama u kojima pripadnici neke manjine čine natpolovičnu većinu, udio zaposlenika općinskih sudova i policijskih uprava proporcionalno sastavu stanovništva, obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te druga prava.

“Upravljanje različitostima uvijek je u rukama većine koja ima veći socijalni utjecaj, moć i odgovornost da u javnim politikama provodi i prakticira ili doktrinu multikulturalnosti ili doktrinu asimilacije”, izjavio je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom Republika Hrvatska se obvezala donijeti novi ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Hrvatski sabor je na sjednici 13. prosinca 2002. godine donio Odluku o proglašenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

“Treba istaknuti da je Republika Hrvatska stranka dvaju najznačajnijih međunarodnih instrumenata u području zaštite manjinskih prava, to su dvije konvencije Vijeća Europe –  Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima dok su za pripadnike romske nacionalne manjine doneseni još posebni dokumenti”, dodao je Branko Sočanac, v.d. ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

U novi Ustavni zakon su ugrađeni tada najviši standardi zaštite nacionalnih manjina; u odnosu na prethodni Ustavni zakon broj manjinskih zastupnika u Saboru povećan je s pet na osam, a manjine su dobile pravo biranja svojih predstavnika u tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ustanovljana su i dva nova instituta: vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Novim Ustavnim zakonom osnovan je i Savjet za nacionalne manjine, a radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske, a osobito radi razmatranja i predlaganja uređivanja i rješavanja pitanja u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina.

Tolnauer podsjeća da je UZPNM imao ogroman doprinos integraciji pripadnika nacionalnih manjina u hrvatsko društvo.

“Živimo u okolnostima recesije i krize, a povijesno iskustvo nas uči da su takve okolnosti uvijek bile plodno tlo za pojavu i iskazivanje netrepeljivosti, ksenofobije, rasizma, stereotipa, predrasuda, antisemitizma, diskriminacije prema svim manjinskim skupinama i zato je potrebno naglasiti da manjinska prava nisu ništa dodatno što se manjinama daje već je to sredstvo kojim manjine mogu ostvariti jednaka prava kao i svi ostali građani u ovom društvu.”

Nadovezao se i gdin Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, napomenuvši da je HAZU otvoren za sve nacionalne manjine.

“Ovaj Ustavni zakon je izdržao test vremena i on je važan ne samo kao pravni doprinos nego je utjecao i na kredibilitet Hrvatske u svijetu, a svakako na lakše ostvarivanje prava manjina”, poručio je Mate Granić kao predstavnik Ureda Predsjednice Republike Hrvatske.

Furio Radin, predstavnik Hrvatskog sabora, dodao je kako nije bilo lako donijeti UZPNM i ima želju da zakon zaživi jer su nacionalno i etničko pitanje jako bitni kad se radi o životu društva cijele regije, čije je Hrvatska dio.

U drugom dijelu skupa prisutni su se osvrnuli na dosadašnju primjenu UZPNM-A, postignuća i primjere dobre prakse u afirmaciji nacionalnih manjina te na analizu provedbe Ustavnog zakona i njegovih perspektiva. U raspravi su sudjelovali predstavnici Savjeta za nacionalne manjine, predstavnici nadležnih tijela državne uprave zaduženih za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, predstavnici udruga i vijeća nacionalnih manjina te znanstvenici i stručnjaci koji se bave pitanjima nacionalnih manjina.

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime