Okrugli stol: Najnoviji trendovi u području suzbijanja trgovanja ljudima – djeca pod povećanim rizikom

Europski dan suzbijanja trgovanja ljudi, 18. listopada, tradicionalno se obilježava u Zagrebu okruglim stolom u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Kući Europe.

0
137
Foto: Phralipen

Europski dan suzbijanja trgovanja ljudima, 18. listopada, tradicionalno se obilježava u Zagrebu okruglim stolom u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Kući Europe. Tim se događajem razgovara i educira o prevenciji i borbi protiv trgovanja ljudima te podizanju svijesti hrvatske javnosti o poduzetim aktivnosti na tu temu. Ovogodišnji okrugli stol pod nazivom “Najnoviji trendovi u području suzbijanja trgovanja ljudima – djeca pod povećanim rizikom” uvodnim su riječima otvorili Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Branko Sočanac, v.d. ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske  i nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj naglašivši da nijedna država na svijetu nije imuna na fenomen trgovanja ljudima među kojima su najteži oblici iskorištavanja ljudi (ponajviše žena i djece) seksualno i radno iskorištavanje.

“Kad je riječ o trendovima, Republika Hrvatska je u početku bila tranzitna zemlja no s vremenom situacija se promijenila i danas možemo reći da su posljednih godina najveći broj žena koje su identificirane kao žrtve bile upravo žrtve unutar granica Republike Hrvatske. Inače, trendovi u Hrvatskoj odgovaraju trendovima na globalnoj razini jer su uglavnom žrtve djeca, žene i djevojčice koje su seksualno eksploatirane. Ured je u završnoj fazi pripreme novog Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2017. do 2020. godine, a početkom rujna ove godine usvojena su dva protokola vezana za ovo područje – Protokol za identifikaciju, pomoć i zaštitu žrtava trgovanja ljudima te Protokol o postupanju pri dobrovoljnom povratku žrtava trgovanja ljudima. Procjena je da je na europskoj razini godišnja dobit od trgovanja ženama više od 12 milijardi dolara“, dodao je.

Marija Penava Šimac, voditeljica Službe za zaštitu i promicanje prava socijalno osjetljivih skupina iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku navela je kako je uloga Ministarstva da sudjeluje u postupku identifikacije ukoliko se radi o djetetu žrtvi i da u postupku identifikacije postupaju sukladno već utvrđenim procedurama iz Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima te Protokolu identifikaciju, pomoć i zaštitu žrtava trgovanja ljudima.

Jasna Lozjanin Botica, županijska i regionalna koordinatorica za žrtve trgovanja ljudima iz Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir naglasila je bitnu koordinaciju Ministarstva i centara za socijalnu skrb te da nije sve tako idealno kako možda zvuči. Problem su prihvatni centri gdje se smještaju djeca žrtve nasilja gdje su smještena i sva ostala djeca – djeca u bijegu, migrantska djeca i ostali. Djetetu žrtvi trgovanja ljudima treba specifičan individualan pristup te im je potrebna tajna zaštita. Na to se nadovezao i Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek navodeći internet kao alat koji je pedofilima došao kao naručen putem kojeg vrbuju i zlostavljaju djecu. Iako se često koristi termin dječja pornografija koji je zastario, prema Luksemburškoj konvenciji taj se termin briše i uvodi se novi –  seksualno zlostavljanje djece.

U drugom dijelu prisustovali su Danijela Miloš Hasel, policijska službenica u Upravi kriminalističke policije, Iva Kero, viša sudska savjetnica u Odjelu za mladež pri Županijskom sudu u Zagrebu te Diana Kovačević Remenarić, zamjenica županijske državne odvjetnice u Zagrebu pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Među ostalim slučajevima trgovanja ljudima, naveden je i onaj problem dogovorenih brakova među romskom populacijom gdje obitelji udaju Romkinje uglavnom prije njihove punoljetnosti.

Trgovanje ljudima jedno je najtežih kršenja ljudskih prava pojedinaca i kršenja međunarodnih standarda ljudskih prava. Europska komisija prije 10 godina proglasila je 18. listopad dan borbe protiv trgovine ljudima gdje se Republika Hrvatska odmah priključila inicijativi. Republika Hrvatska 2002. godine je ratificirala Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta te je potpisnica UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Jedna  je od prvih potpisnica Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima.

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime